\u201eZahvaljujem Bogu po Isusu Kristu, na\u0161em Gospodinu. Stoga i sam, razumijevaju\u0107i, slu\u017eim zakonu Bo\u017ejem, ali tijelom zakon grijeha. “(<\/strong>Rimljanima 7:25).<\/p>\nKoji je razlog da apostol Pavao zahvaljuje Bogu kroz Krista Isusa? Bio je slobodan od zakona (sad smo slobodni od zakona) otkako je umro za ono \u0161to mu je bilo uskra\u0107eno: zakon.<\/p>\n
Koja je svrha apostola Pavla umro za ono \u0161to mu je uskra\u0107eno? Odgovor je jasan: kako bismo slu\u017eili Bogu u novosti duha (evan\u0111elje), \u0161to je bilo nemogu\u0107e kroz starost pisma (zakona).<\/p>\n
Apostol Pavao je kategori\u010dki izjavio da su kr\u0161\u0107ani sada oslobo\u0111eni zakona, budu\u0107i da su za njega i umrli, i zaklju\u010duje da sloboda stvorena kao posljedica smrti zakonu ima samo jednu svrhu: slu\u017eiti Bogu u novom duhu, budu\u0107i da je Mojsijevim zakonom nemogu\u0107e slu\u017eiti Bogu (Rimljanima 8,7).<\/p>\n
Dva stiha predstavljaju kontrapunkt: ‘novost duha’ protivi se ‘starosti pisma’, kao i ‘razumijevanje’ protivi se ‘tijelu’. Opozicijsko ‘evan\u0111elje’ protiv ‘zakona’ je jasno, ali oporbeno ‘razumijevanje’ nasuprot ‘tijelu’ vrlo je suptilno, \u0161to vodi pogre\u0161nom tuma\u010denju Paulinovog prijedloga.<\/p>\n
Gr\u010dki izraz u prijevodu ‘razumijevanje’ je \u03bd\u03bf\u03c5\u03c2 [1] (nous), vjerojatno izveden iz korijena glagola \u03b3\u03b9\u03bd\u03c9\u03c3\u03ba\u03c9 (ginosko). Uspostavljaju\u0107i kontrapunktno \u201erazumijevanje \u201cnasuprot \u201etijelu \u201c, primorani smo razmotriti ono \u0161to je apostol Pavao rekao kasnije, da su \u017didovi slu\u017eili Bogu bez razumijevanja (Rimljanima 10,2), jer su zakon, psalmi i proroci bili nedvosmislen:<\/p>\n
“Jer im nedostaje savjet i u njima nema razumijevanja.” <\/strong>(Ponovljeni zakon 32:28);<\/p>\n\u201eZato \u0107e moj narod biti zarobljen zbog nerazumijevanja; i plemi\u0107i \u0107e njihovi gladovati, a mno\u0161tvo \u0107e \u017eedno njih \u201c(Izaija 5,13);<\/strong><\/p>\n\u201eBog je s neba gledao na djecu ljudi da vidi ima li tko razumijevanja i tra\u017eio je Boga. Svi su odstupili i zajedno postaju prljavi. Nitko ne \u010dini dobro, ne, \u010dak ni jedno. Zar ne znaju oni koji rade bezakonje, koji jedu moj narod kao da jedu kruh? Oni nisu Boga pozvali. “(<\/strong>Psalam 53: 2-4);<\/p>\n\u201eStrah Jahvin po\u010detak je mudrosti; dobro razumijevanje imaju svi oni koji vr\u0161e njegove zapovijedi; njegova hvala traje vje\u010dno \u201c(<\/strong>Psalam 111: 10).<\/p>\nApostol Pavao zahvaljuje Bogu u stihu 25 jer je umro za zakon i sada je bio slobodan. \u0160to zna\u010di slu\u017eiti u “novosti uma”?<\/p>\n
Sloboda slu\u017eenja volji (zakonu [2]) Bogu s razumijevanjem, budu\u0107i da se s tijelom mo\u017ee slu\u017eiti samo zakon grijeha.<\/p>\n
“Jer ovo je Savez koji \u0107u sklopiti nakon tih dana s domom Izraelovim”, govori Gospod; Stavit \u0107u svoje zakone u njegovo razumijevanje i zapisat \u0107u ih u njegovo srce; I ja \u0107u biti njihov Bog i oni \u0107e biti moj narod “(<\/strong>Hebrejima 8:10).<\/p>\nU oba stiha apostol Pavao upotrebljava glagol “slu\u017eiti” i potiskuje isti glagol u zavr\u0161nom dijelu stiha:<\/p>\n
\u201e\u2026 da se slu\u017eimo svje\u017einom uma, a ne slu\u017eimo u starosti pisma \u201c(<\/strong>Rimljanima 7, 6);<\/p>\n\u201e\u2026 s razumijevanjem slu\u017eim zakonu Bo\u017ejem, ali tijelom (slu\u017eim) zakonu grijeha \u201c(<\/strong>Rimljanima 7:25).<\/p>\nKroz ovu analizu lako je dijagnosticirati da, zbog pogre\u0161nog \u010ditanja, odnosno bez razmatranja mogu\u0107e uporabe odre\u0111enih knji\u017eevnih resursa, poput stilskih figura, nastaju brojne pogre\u0161ke u interpretaciji.<\/p>\n
Jasan primjer pisanja relevantnih izvora nalazimo u upravo usporedenim stihovima, gdje imamo jednu jezi\u010dnu figuru (Brazil), ili stilske figure \/ figure retorike (Portugal).<\/p>\n
“Slika jezika su knji\u017eevne strategije koje pisac mo\u017ee primijeniti u tekstu kako bi postigao odlu\u010dan u\u010dinak na interpretaciju.”<\/em><\/p>\nRije\u010d je o lokaliziranijim oblicima izra\u017eavanja u odnosu na jezi\u010dne funkcije, \u0161to su globalne karakteristike teksta.<\/strong><\/p>\nOni se mogu odnositi na semanti\u010dke, fonolo\u0161ke ili sintakti\u010dke aspekte pogo\u0111enih rije\u010di.<\/em> “Wikipedia”.<\/p>\nKoji je izvor apostol Pavao koristio u gornjim stihovima? Koristi stilski lik koji se zove elipsa, a to je:<\/p>\n
“Elipsa je potiskivanje lako razumljive rije\u010di. Namjerno je izostavljanje pojma koji se lako prepoznaje kontekstom ili gramati\u010dkim elementima koji su prisutni u re\u010denici. Ovaj propust \u010dini tekst sa\u017eetim i elegantnim. <\/em>\u201cWikipedija.<\/p>\nNe razmatranje elementarnih principa tuma\u010denja teksta iskrivljava ideju koju pisac nastoji prenijeti, uzrokuju\u0107i doktrinarne pogre\u0161ke.<\/p>\n
Ako netko ne razmotri elemente koji su bitni za semantiku, to je \u0161tetno, moglo bi se re\u0107i da se zanemaruju elementi koji su bitni za retoriku (umjetnost dobrog govora), jer je apostol Pavao bio \u010dovjek tada\u0161nje kulture.<\/p>\n
Analiziraju\u0107i izlaganje apostola Pavla, jasno je da nastoji natjerati svog sugovornika da vlastitim obrazlo\u017eenjem uvjeri sebe da je po\u0161iljatelj ispravan.<\/p>\n
Retorika kao tehnika izlaganja nije namijenjena razlikovanju onoga \u0161to je istinito ili ispravno, ve\u0107 nalaganju primatelja poruke da zaklju\u010di da ideja implicitna u diskursu predstavlja ono \u0161to je istina ili ispravno.<\/p>\n
tomu dodaju se razli\u010diti problemi vezani za razumijevanje prevoditelja prilikom izbacivanja svetih tekstova, jer prijepisani biblijski tekstovi originala nisu imali interpunkcijske znakove, pravila koja su uvedena kasno.<\/p>\n
Iako analiziramo biblijske tekstove koriste\u0107i poglavlja i stihove, ne smijemo zaboraviti da ove podjele nisu napravili pisci Biblije.<\/p>\n
Ove podjele uvedene su tisu\u0107ama godina nakon pisanja originalnih knjiga kako bi se olak\u0161ao polo\u017eaj odlomka i odredile, dakle, ne bi trebalo uzeti u obzir prilikom \u010ditanja i interpretacije teksta.<\/p>\n
Podjelu Biblije na poglavlja uveden je pari\u0161ki sveu\u010dili\u0161ni profesor Stephen Langton 1227. Podjelu Biblije na stihove uveo je 1551. Pari\u0161ki tiskar Robert Stephanus. (Podjele su bile namijenjene olak\u0161avanju savjetovanja i biblijskih citata.)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>Bez uvjerenja<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\n“Dakle, sada nema osude za one koji su u Kristu Isusu, koji ne idu po tijelu, nego po Duhu.”<\/strong> (Rimljanima 8: 1).<\/p>\nOvaj stih potkrepljuje argumente koje je apostol Pavao iznio u prethodnim poglavljima. Mo\u017eemo razumjeti strukturu pisma upu\u0107enog kr\u0161\u0107anima u Rimu.<\/p>\n
Ovaj stih uvodi zaklju\u010dak, kroz zaklju\u010dnu vezu, “dakle”, na temelju onoga \u0161to je apostol Pavao izrazio ranije.<\/p>\n
\u201edakle – kona\u010dna konjunkvencija jednaka s, dakle, dakle, posljedi\u010dno \u201c.<\/strong><\/p>\n“Upotreba veznika” stoga “mora donijeti zaklju\u010dak na temelju onoga \u0161to je ve\u0107 re\u010deno – molitva ili prethodni tekst – tako da je pogre\u0161no pokrenuti razdoblje, intervenciju ili odgovor s ovom vezom.”<\/strong><\/p>\nDa bismo razumjeli strukturu pisma, potrebno je privu\u0107i prigovor vremena (sada) koji apostol pogana uvodi nedugo nakon zaklju\u010dne veze: ‘dakle’: ‘Zato sada …<\/strong>‘ (Rimljanima 8: 1).<\/p>\nApostol Pavao pokazao je da su svi ljudi pod grijehom. (Rimljanima 3,1-20) i opisao je Bo\u017eju pravednost koju je evan\u0111elje (vjera) dalo svima koji vjeruju (bez razlike) i koristio se poslovicom vremena sada \u201cAli sada se Bo\u017eja pravednost o\u010ditovala bez zakona …<\/strong> (Rimljanima 3,21).<\/p>\nApostol pogana svojim \u010ditateljima demonstrira da se Bo\u017eja milost o\u010dituje svima koji vjeruju bez ikakve razlike, te kroz adverb vremena isti\u010de \u201esada\u201c da je Bo\u017eja pravednost na snazi \u200b\u200bu sada\u0161njem vremenu.<\/p>\n
Vjernik je tek sada, u sada\u0161njem vremenu.<\/p>\n
To je uvjet za one koji su vjerovali u Krista, a ne dar koji \u0107e se dati samo u budu\u0107nosti (Rimljanima 3,26).<\/p>\n
Za\u0161to je Bo\u017eja pravednost u sada\u0161njosti sada dana svima i bez razlike?<\/p>\n
Prvo, jer su svi sagrije\u0161ili i propali od slave Bo\u017eje (Rimljanima 3,23).<\/p>\n
Primijetite da Pavao prvo predstavlja Bo\u017eju milost (Rimljanima 3,21), a zatim se odnosi na stanje \u010dovje\u010danstva bez Krista (Rimljanima 3,23).<\/p>\n
Na temelju podataka danih u stihovima 21-27 poglavlja 3. Pisma Rimljanima, apostol Pavao zaklju\u010duje da su svi ljudi opravdani Kristovim evan\u0111eljem.<\/p>\n
“Stoga zaklju\u010dujemo da je \u010dovjek opravdan vjerom bez djela zakona.”<\/strong> “(Rimljanima 3:28).”<\/p>\nZaklju\u010dak koji apostol Pavao donosi u 2. Stihu 3. Poglavlja \u010dini da predstavlja osobu Abrahama kao primjer pogana koji je milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom stigao vjerom davno prije nego \u0161to je zakon dan (Rimljani 4,10).<\/p>\n
Nakon \u0161to je Abrahamu predstavio temeljit dokaz da Bo\u017eja milost dose\u017ee i pogane, apostol Pavao nastavlja demonstrirati da zakon nije uzrok bla\u017eenstva koji je postigao njegov otac Abraham, ve\u0107 obe\u0107anje (Rimljanima 4,13).<\/p>\n
Pokazuju\u0107i da obrezanje i zakon nisu uzroci opravdanja u Bogu, apostol Pavao iznosi novi zaklju\u010dak, koji zauzima argument predstavljen u 3. Poglavlju, stih 21: \u201eStoga, opravdani vjerom, imamo mir. s Bogom po na\u0161em Gospodinu Isusu Kristu<\/strong> \u201c(Rimljanima 5.1).<\/p>\nApostol Pavao ve\u0107 je objavio da se Bo\u017eja pravednost o\u010ditovala bez zakona, prema svjedo\u010denju zakona i proroka (Rimljanima 3,21, i zaklju\u010duje da opravdanje vjerom uspostavlja mir s Bogom).<\/p>\n
Nakon \u0161to je pokazao da su kr\u0161\u0107ani postigli mir s Bogom, budu\u0107i da se pomirio s Bogom smr\u0107u svoga Sina (Rimljanima 5:10), apostol Pavao nastavlja demonstrirati kako je do\u0161lo do destrukcije \u010dovje\u010danstva na slavu Bo\u017eju (Rimljanima 5,12). -20); poja\u0161njava da je za one koji su mrtvi grijeh nemogu\u0107e \u017eivjeti u grijehu (Rimljanima 6: 2); da su kr\u0161\u0107ani oslobo\u0111eni zakona (Rimljanima 7: 7); ona prikazuje prirodu zakona (Rimljanima 7,12) i nemogu\u0107nost tjelesnog \u010dovjeka (Rimljanima 7,14).<\/p>\n
odlomak iz Pavlova pisma Rimljanima izme\u0111u \u0161estog i sedmog poglavlja pokazuje kako opravdanje daje vjera, \u0161to dovodi do sljede\u0107eg zaklju\u010dka: mi imamo mir s Bogom (Rimljanima 5,1), jer smo ga milo\u0161\u0107u opravdali (Rimljanima 3,24). ), a sada nema osude za one koji hodaju po Bogu (Rimljanima 8: 1).<\/p>\n
Spasenje u Kristu je za “sada” (sada\u0161nje vrijeme), a ne za budu\u0107nost. Danas je dan spasenja. Danas je najprihvatljiviji dan (2. Korin\u0107anima 6: 2). \u010covjek je spa\u0161en danas (sada\u0161njost) od osude izre\u010dene u Edenu (pro\u0161lost), i tako je opravdano danas, sada.<\/p>\n
Apostol Pavao nagla\u0161ava da NEMA osude onima koji su u Kristu Isusu.<\/p>\n
Za\u0161to je napisao da nema osude?<\/p>\n
Ne bi li to bilo to\u010dno: zar ne postoji osuda za one koji su u Kristu Isusu?<\/p>\n
Ako apostol pogana ka\u017ee da nema osude, to je zato \u0161to je bilo mogu\u0107e vi\u0161e osuda.<\/p>\n
Koliko ima osu\u0111uju\u0107ih presuda?<\/p>\n
Biblija nam predstavlja dvije osude:<\/p>\n
a) osuda u Adamu, koja se dogodila u Ednu (pro\u0161lost), gdje su svi ljudi postali gre\u0161nici, otu\u0111eni (mrtvi) od Boga (Rimljanima 5:18);<\/p>\n
b) osudu koja \u0107e biti izre\u010dena pred Velikim sudom za bijelo prijestolje (budu\u0107nost) u vezi s djelima (Otkrivenje 20,12).<\/p>\n
Kad je apostol Pavao rekao – nema osude za one koji su u Kristu, aludirao je na odvojenost \u010dovjeka i Bo\u017eju slavu, ne zanemaruju\u0107i u\u010dinke poni\u017eavaju\u0107ih djela \u010dovje\u010danstva bez Krista.<\/p>\n
Svi koji su u Kristu, osim oslobo\u0111eni osude na smrt zbog Adamovog prijestupa, ne\u0107e se pojaviti pred Velikim sudom bijelog prijestolja, ve\u0107 \u0107e se pojaviti pred Kristovim sudom kako bi bili nagra\u0111eni, gdje nema osude. Rimljanima 14:10; 2. Korin\u0107anima 5:10).<\/p>\n
Uzimaju\u0107i u obzir ono \u0161to je apostol Pavao najavio: “Stoga, sada nema osude …”<\/strong> (Rimljanima 8: 1), vidljivo je da je novi \u010dovjek u Kristu blagoslovljen.<\/p>\n“Tako David tako\u0111er progla\u0161ava bla\u017eenim \u010dovjeka kojemu Bog pripisuje pravednost bez djela govore\u0107i:”<\/strong> (Rimljani 4 i 8).<\/p>\nOnima koji vjeruju u Krista opro\u0161tena je njihova \u201ezloba \u201c, prekriveni grijesi, odnosno, Bog im ne pripisuje grijeh. Ako je tako, kako je mogu\u0107e da je kr\u0161\u0107anin jo\u0161 uvijek “nesretni”, “prokleti” \u010dovjek?<\/p>\n
Ako nema osude za one koji su u Kristu, malo je vjerojatno da je apostol Pavao dao izjavu “prokleti \u010dovjek kakav sam” o svom novom stanju u Kristu, ali o njegovom starom stanju.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>novo stvorenje<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nS obzirom na to da nema osude za one koji su u Kristu Isusu.<\/p>\n
\u0160to je biti u Kristu?<\/p>\n
Kako biti u Kristu?<\/p>\n
Kakva je stvarnost onih koji su u Kristu?<\/p>\n
U pisanju kr\u0161\u0107anima u Korintu apostol Pavao dao je sljede\u0107u izjavu:<\/p>\n
\u201eDakle, ako je tko u Kristu, to je novo stvorenje; stare su stvari preminule; evo, sve stvari postaju nove\u201d <\/strong>(2. Korin\u0107anima 5:17).<\/p>\nNovo stvorenje<\/strong> – Po definiciji, tko je u Kristu, novo je stvorenje;<\/p>\nNovo ro\u0111enje<\/strong> – u Kristu je mogu\u0107e samo one koji su se ponovno rodili kroz neraspadljivo sjeme, \u0161to je rije\u010d Bo\u017eja;<\/p>\nstvarnost<\/strong> – stare su stvari preminule i sve je postalo novo.<\/p>\nKad \u010ditamo, za one koji su u Kristu Isusu ne postoji osuda, to podrazumijeva ne osu\u0111ivanje novog stvorenja ro\u0111enog u skladu s rije\u010dju istine, da \u017eive novo postojanje i stvarnost: sve novo!<\/p>\n
Usporedite:<\/p>\n
“Dakle, ako je tko u Kristu, to je novo stvorenje; stare su stvari preminule; gle, sve stvari postaju nove\u201d<\/strong> (2. Korin\u0107anima 5:17);<\/p>\n“Stoga sada ne postoji osuda za one koji su u Kristu Isusu, koji ne idu po tijelu, nego po Duhu”<\/strong> (Rimljanima 8: 1).<\/p>\nNa temelju ova dva stiha zaklju\u010duje se da je \u201ebiti novo stvorenje \u201cisto \u0161to i \u201ebiti u Kristu \u201ci obrnuto. Za one koji su u Kristu, nema osude. Za novo stvorenje (onaj koji je u Kristu) ne postoji osuda.<\/p>\n
Dio b dva stiha odnosi se na istu temu. “Stare stvari” koje su nastavile odnose se na “hodanje po tijelu”, jednako kao “hodanje po duhu” odnosi se na “sve \u0161to je postalo novo”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>Tijelo Versus Spirit<\/strong><\/span><\/span><\/h2>\nZa nastavak izlaganja prvo je potrebno definirati \u0161to je “meso” i \u0161to je “duh” u ovom kontekstu, za dobro \u010ditanje i sigurno razumijevanje 8. Poglavlja Rimljana ovisi o ovoj definiciji.<\/p>\n
Prvi put kada je apostol Pavao upotrijebio izraz tijelo bilo je u odnosu s Isusom, kako bi pokazao da je Bo\u017eje obe\u0107ano sjeme Davidu (2. Samuel 7:14), Rije\u010d je u\u010dinila tijelom (Ivan 1,14).<\/p>\n
“\u0160to se ti\u010de njegova Sina, koji je ro\u0111en iz Davidovog sjemena nakon tijela”<\/strong> (Rimljanima 1: 3).<\/p>\nGr\u010dki izraz \u03c3\u03ac\u03c1\u03ba\u03b1 (sarx), u prijevodu s mesom, kori\u0161ten je da poka\u017ee da je Isus Krist iz Davidova roda, kroz krvnu vezu koju je zamislila Djevica Marija.<\/p>\n
Isti se pojam koristi u poglavlju 2:<\/p>\n
“Jer on nije \u017didov izvana, niti je obrezivanje prema tijelu” <\/strong>(Rimljanima 2:28).<\/p>\nU ovom ajetu apostol koristi izraz da ozna\u010di obrezni znak koji \u017didovi nose zbog znaka koji je Bog dao Abrahamu (Postanak 17: 10-13).<\/p>\n
\u201eI neobrezani \u010dovjek, \u010dije tijelo prepucija ne bude obrezano, du\u0161a \u0107e biti odsje\u010dena od svog naroda; Prekr\u0161io je moj savez. “(<\/strong>Postanak 14:14).<\/p>\nNadalje, apostol Pavao aludira na \u010dovje\u010danstvo izrazom “tijelo”:<\/p>\n
“Stoga se pred djelima zakona nitko ne\u0107e opravdati pred njim, jer po zakonu dolazi spoznaja grijeha.”<\/strong> (Rimljanima 3,20).<\/p>\nNakon \u0161to citira psalme i proroke (Rimljanima 3: 10-18), apostol Pavao nagla\u0161ava da se “ne” meso opravdava kroz djela zakona, tj. Kroz djela zakona niti \u017didov niti Grk ne mogu biti. Opravdano.<\/p>\n
Sljede\u0107a upotreba izraza tijela koristi se u odnosu na oca Abrahama:<\/p>\n
“\u0160to \u0107emo onda re\u0107i, postigav\u0161i \u200b\u200bAbrahama, oca na\u0161ega, po tijelu?”<\/strong> (Rimljanima 4.1).<\/p>\nIzraz se koristi u zna\u010denju potomaka, jer je prema tijelu Abraham otac \u017didova (Ivan 8:37).<\/p>\n
Apostol pogana svjedo\u010di da Abraham nije postigao ni\u0161ta po zakonu, jer da nije bilo obe\u0107anja da \u0107e biti nasljednik svijeta, kad primi pe\u010dat pravednosti vjere u neobrezanje, on ne bi bio otac svega. koji vjeruju (Rimljanima 4: 10-13).<\/p>\n
Da nije rije\u010d Bo\u017eja koja je Abrahamu data slobodno, on bi bio poput ostalih ljudi. Ali Abraham je vjerovao rije\u010dju vjere, a njegovo je uvjerenje u Bo\u017eju rije\u010d kao razlog opravdanja.<\/p>\n
“Zatim ga izvedo vani i re\u010de: Pogledaj sada do neba i broji zvijezde ako ih mo\u017ee\u0161 prebrojati. <\/strong>A on mu je rekao: Tako \u0107e biti i tvoje sjeme. A on je povjerovao Jahvi i ubrajao mu ga u pravednost\u201d<\/strong> (Postanak 15: 5-6).<\/p>\nKonotacija pojma “meso” slo\u017eenija je u 6. Poglavlju:<\/p>\n
“Govorim kao \u010dovjek zbog slabosti va\u0161eg tijela; jer kao \u0161to ste predstavili svoje \u010dlanove da slu\u017ee ne\u010disto\u0107i i zlu zlo\u0107i, tako sada predstavite i svoje \u010dlanove da slu\u017ee pravednosti za posve\u0107enje \u201c(<\/strong>Rimljanima 6,19).<\/p>\nApostol poziva na institut ropstva kako bi pokazao stanje \u010dovjeka pod grijehom i pravdom, a zatim nagla\u0161ava potrebu argumentacije:<\/p>\n
“Govorim kao \u010dovjek zbog krhkosti tijela sugovornika. <\/strong>\u201e Textus Receptus \u201c(1894.) \u201ePismo pisca \u201c(1894).<\/p>\n“Ljudskim re\u010dima govorim zbog slabosti va\u0161eg tijela” <\/strong>Novozavjetni gr\u010dki interlinear, SBB.<\/p>\nPosesivna zamjenica \u1f51\u03bc\u1ff6\u03bd je u genitivu, a dolazi u mno\u017eini druge osobe kako bi demonstrirala krhkost tijela sugovornika.\u00a0Je li apostol mislio na tijelo napravljeno od organske tvari?\u00a0Ljudskim \u017eeljama i \u010de\u017enjama?\u00a0Pitanja poput moralne etike i karaktera?<\/p>\n
Ne! Apostol je nagla\u0161avao koliko je krhak ljudski argument zasnovan na silasku s Abrahamova tijela.<\/p>\n
Argument apostola Pavla bio je uobi\u010dajen za predstavljanje \u017didova kad su se suo\u010dili s evan\u0111eljem:<\/p>\n
\u201cOdgovorili su mu: Mi smo Abrahamovo sjeme i nikada nikome ne slu\u017eimo; kako ka\u017ee\u0161, oslobodit \u0107e\u0161 se? “(Ivan 8:33) ili:” Odgovorili su mu i rekli mu: Na\u0161 je otac Abraham. “(<\/strong>Ivan 8:39).<\/p>\nKrhkost u komentaru govori o onima koji su svojim mesom u\u010dinili svoje spasenje, tj. Njihovu snagu:<\/p>\n
“Ovako govori Jahve, proklet \u010dovjek koji vjeruje u \u010dovjeka i \u010dini ruku svojom i odstupi srce svoje od Jahve!”<\/strong> (Jeremija 17: 5).<\/p>\nU tom je smislu izraz ‘meso’ dokazivao su\u0161tinu \u017eidovske doktrine, pogre\u0161no \u010ditanje pavlinskih izlaganja, povezano s gr\u010dkom filozofskom misli, potaknulo je docetizam.<\/p>\n
Trenutni docetizam hereti\u010dke misli gdje je tijelo Isusa Krista samo iluzija i njegovo raspe\u0107e bilo bi samo prividno, jer su shvatili da je organska tvar u biti pokvarena.<\/p>\n
Docetizam potje\u010de od odre\u0111ene gnosti\u010dke struje koja vjeruje da je materijalni svijet zlo i pokvaren, a u poku\u0161aju da pomiri Sveto pismo s gr\u010dkom filozofijom, tvrdili su da je Isus bio prizor ljudskog izgleda, ali bez mesa i krvi.<\/p>\n
“Jer mnogi su prevaranti do\u0161li na svijet koji ne priznaju da je Isus Krist do\u0161ao u tijelu. Ovo je zavodnik i antikrist. “(<\/strong>2. Ivanova 1.7).<\/p>\nSljede\u0107a upotreba izraza ‘meso’ nalazi se u 7. Poglavlju:<\/p>\n
“Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeha, koje su po zakonu, u na\u0161im su \u010dlanovima urodile plod do smrti.”<\/strong> (Rimljanima 7,5).<\/p>\nU ovom ajetu apostol Pavao koristi izraz ‘meso’ kako bi imenovao \u017eidovsku nauku, pokazuju\u0107i da su u pro\u0161lo vrijeme i on i njegovi sugovornici bili u tijelu. Nadalje, apostol Pavao kategori\u010dki nagla\u0161ava da kr\u0161\u0107ani vi\u0161e nisu u tijelu, nego u duhu:<\/p>\n
“Ali niste u tijelu, nego u Duhu, ako Duh Bo\u017eji prebiva u vama. Ali ako netko nema Kristova Duha, on nije njegov. “<\/strong>(Rimljanima 8.9).<\/p>\nNaglasak apostola pogana bio je na obra\u0107enim kr\u0161\u0107anima me\u0111u \u017didovima, za razliku od pristupa kr\u0161\u0107anima regije Galatije, koji su postali me\u0111u poganima:<\/p>\n
\u201eHtio sam to znati samo od vas: jeste li primili Duha djelima zakona ili propovijedanjem vjere? Jeste li toliko glupi da, po\u010dev\u0161i od Duha, sada zavr\u0161ite s tijelom? “(<\/strong>Gala\u0107anima 3: 2-3).<\/p>\nDok su kr\u0161\u0107ani Galatije po\u010deli slu\u017eiti Bogu prema evan\u0111elju (duhu), sada su, zbog fascinacije (Gala\u0107anima 3.1), do\u0161li do nauke ju Kr\u0161\u0107anin slu\u017ei Bogu u novosti, a ne kroz starost pisma (Rimljanima 7: 7).<\/p>\n
“Evan\u0111elje” je suprotno “zakonu”, ba\u0161 kao \u0161to “novost uma” osporava “starost pisma” ili “propovijedanje vjere” protivi se “djelima zakona” ili “duhu”. Suprotno ‘mesu’.<\/p>\n
Vra\u0107aju\u0107i se 1. Stihu 8. Poglavlja Poslanice Rimljanima, sigurno je da su oni koji su u Kristu nova stvorenja oslobo\u0111ena osude, jer ne hodaju prema propisima zakona, ve\u0107 prema istini evan\u0111elja (duha). ,<\/p>\n
Gr\u010dka rije\u010d \u03c0\u03bd\u03b5\u1fe6\u03bc\u03b1 (pneuma), prevedena duhom, u ovom se kontekstu odnosi na Kristovo evan\u0111elje.<\/p>\n
Zbog ove istine, apostol Pavao je izjavio da je bio ministar 111-a Novog zavjeta, odnosno duha.<\/p>\n
\u201eTko nas je tako\u0111er omogu\u0107io da budemo ministri novog testamenta, ne pisma, nego duha; jer pismo ubija, a duh daje \u017eivot. “(<\/strong>2. Korin\u0107anima 3: 6).<\/p>\nGornji ajet pokazuje protivljenje “duha” i “slova”, predstavljaju\u0107i duh kao Novi zavjet, a zakon kao slovo, jer je bio isklesan u kamenu (2. Korin\u0107anima 3: 7).<\/p>\n
Zakon je predstavljen kao slu\u017eba smrti koja se protivi evan\u0111elju, a to je slu\u017eba duha (2. Korin\u0107anima 3: 7-8).<\/p>\n
Otuda i opozicijski \u201eduh \u201ci \u201epismo \u201c, jer evan\u0111elje ubrzava dok zakon ubija.<\/p>\n
<\/p>\n
[1] \u201e3563 \u03bd\u03bf\u03c5\u03c2 vjerojatno ro\u0111en iz korijena 1097; TDNT – 4: 951.636; n m 1) um, uklju\u010duju\u0107i i sposobnosti opa\u017eanja i razumijevanja, kao i sposobnost osje\u0107anja, prosu\u0111ivanja, odre\u0111ivanja 1a) mentalne sposobnosti, razumijevanje\u00a01b) razum u naju\u017eem smislu, kao \u0161to su sposobnost za duhovnu istinu, vi\u0161e du\u0161evne mo\u0107i, sposobnost opa\u017eanja bo\u017eanskih stvari, prepoznavanja dobrote i mr\u017enje zla. 1c) mo\u0107 razmi\u0161ljanja i prosu\u0111ivanja trezveno, mirno i nepristrano 2) poseban na\u010din razmi\u0161ljanja i prosu\u0111ivanja, tj. Misli, osje\u0107aji, svrhe, \u017eelje. Sinonimi vidi unos 5917 \u201d(Strong Bible Dictionary.)<\/p>\n
[2] \u201e3551 \u03bd\u03bf\u03bc\u03bf\u03c2 nomos primarne rije\u010di nemo (parcela, posebno hrana ili pa\u0161njak za \u017eivotinje); TDNT – 4: 1022,646; n m 1) Sve \u0161to je utvr\u0111eno, bilo \u0161to primljeno upotrebom, obi\u010dajem, zakonom, naredbom 1a) bilo kojeg zakona 1a1) zakon ili pravilo kojim se stvara dr\u017eava koju je Bog odobrio 1a1a) promatraju\u0107i ono \u0161to je Bog odobrio 1a2) odredba ili zabrana 1a3) pravilo postupanja propisano razumom 1b) Mojsijevog zakona, a pozivaju\u0107i se na kontekst na opseg Zakona ili njegov sadr\u017eaj 1c) kr\u0161\u0107anska religija: zakon koji zahtijeva vjeru, moralna pouka koju je dao Krist, esp. predod\u017eba o ljubavi 1d) naziv najva\u017enijeg dijela (Petoknji\u017eje) koristi se za cjelovitu zbirku svetih knjiga sinonima AT vidi unos 5918\u201d Rje\u010dnik 117- (biblijski Strong.)<\/p>\n
[3] \u201e769 \u03b1\u03c3\u03b8 \u03b5\u03bd \u03b5\u03b9\u03b1 asteneia od 772; TDNT – 1: 490,83; n f 1) nedostatak snage, slabosti, slabosti 1a) iz tijela 1a1) njegova prirodna slabost i krhkost 1a2) zdravlje, slabost ili bolest 1b) du\u0161a 1b1) nedostatak snage i kapaciteta potrebnih da se 1b1a) shvatiti ne\u0161to 1b1b) \u010dinite velike i slavne stvari 1b1c) suzbiti pokvarene \u017eelje 1b1d) podnosite nevolje i brige “(Strong Bible Dictionary.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zakon je predstavljen kao slu\u017eba smrti koja se protivi evan\u0111elju, a to je slu\u017eba duha (2. Korin\u0107anima 3: 7-8).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":125,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[25,36,55,59],"class_list":["post-124","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-kristu","tag-osude","tag-spirit","tag-tijelo"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/125"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}