“Za milost Bo\u017eja, spasiteljica ukaza se svim ljudima”<\/strong><\/span> (Tit 2,11)<\/p>\nKada shvatimo pravi smisao i sve nijanse tamo u otkupljenje \u010dovjeka, na\u0107i \u0107emo da je definirati Bo\u017eju milost samo kao ‘nezaslu\u017eenog korist’ to predstavlja redukcionizam. Samo naglasiti da je spasenje nezaslu\u017eena milost ne pokazuju elemente koji \u010dine nevjerojatnu milost Bo\u017eju koja je otkrivena u Kristu.<\/p>\n
Redukcionizam doga\u0111a kada smo mu pomogli samo zna\u010denje gr\u010dke rije\u010di ‘Charis’, koji je sam po sebi ne pokazuje veli\u010dinu spasenja u Kristu. Tu je neki zna\u010daj u tome da se \u010dini da je, u vrijeme Homera, pojam ‘Charis’ zna\u010di ‘du\u0161o’ ili ‘atraktivna’, a tijekom vremena, pojam je evoluirao ‘molim te’, ‘dobre volje’, ‘dobrota ‘, ali to nije sve.<\/p>\n
Nabrojiti samo koliko puta rije\u010d “Charis ‘pojavljuje se u Novom zavjetu se tako\u0111er ne pokazuju temu ideju, prije nego \u0161to je primarno razmotriti pojam u kontekstu, pogotovo kada se koristi u vezi s idejom otkupljenja.<\/p>\n
Podrazumijeva se da pojam slobodno se koristi za opisivanje Bo\u017eju spremnost da bude povoljna za mu\u0161karce, iako oni nisu dostojni, kako \u010ditamo, “Nemojte nas tretiraju u skladu s na\u0161im grijesima, niti nam pla\u0107a po na\u0161im krivnjama”<\/span> (Ps 103 : 10), me\u0111utim, kao \u0161to je milost Bo\u017eja mora biti bez mane pravednost Bo\u017eja, malo tko zna kako se javlja taj ‘posao’.<\/p>\nKao Bog je pokazao naklonost prema gre\u0161nicima bez ugro\u017eavanja pravo i pravdu? Kako on mo\u017ee biti samo i opravdava?<\/p>\n
<\/p>\n
“Da bi pokazati svoju pravednost u sada\u0161nje vrijeme, tako da bi mogao biti pravedan i da opravdava onoga koji vjeruje u Isusa”<\/span> (Rim 3:26)<\/p>\n<\/span>pasti<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nZa mjerenje koliko je potrebno nevjerojatna milost Bo\u017eja na umu da su svi ljudi pao u nemilost zbog jednog \u010dovjeka koji je grije\u0161io – Adama. Zbog kaznenog djela Adama svi njegovi potomci postali gre\u0161nici, to jest, ro\u0111en otu\u0111eni od Boga, osim Boga, nesposoban za Njegovu slavu (Rimljanima 5:12, 19; 1 Kor 15,21).<\/p>\n
Nesre\u0107a koja je zadesila \u010dovje\u010danstvo se nije moralna pitanja prije grijehom jednoga \u010dovjeka koji je po\u010dinio. To zna\u010di da su ljudi postali gre\u0161nici (drugim rije\u010dima, djeca gnjeva, djeca neposlu\u0161nosti) da potomci tijela Adama, a ne njihove nedostatke provesti u svakodnevnim dru\u0161tvenim odnosima.<\/p>\n
Zbog Adamova \u010dlanstva, svi ljudi su obu\u010deni u grijehu i koncipiran nepravde (Psalam 51: 5), tako da je, iz utrobe su odvojeni od Boga, otuda i ime “zli”.<\/p>\n
Kada Biblija ka\u017ee da su mu\u0161karci “gre\u0161nici” pokazuje da su sva djeca Adama su ‘lutanja’ od ro\u0111enja (Ps 58: 3).<\/p>\n
U jednom slu\u010daju (djelo Adama), cijelo \u010dovje\u010danstvo zajedno zalutao i postala prljava “Oni su se okrenuli na stranu sve zajedno postalo ne\u010disto: nitko da \u010dini dobro, nema ni jednoga”\u00a0<\/span>(Psalam 53: 3). Sada, tuma\u010d mora prona\u0107i dobro, imaju vrlo jasno da mu\u0161karci ne ‘ne’ ne\u010diste jer su plja\u010dka\u0161i, ubojice, klevetnici, homoseksualci, la\u017eljivci, ljubomorni, itd, jer prije svega “zajedno” su nasljednici kazna izre\u010dena Adama,\u00a0nego samo prikazati kroz sljede\u0107u izjavu: “Tko vjeruje u Sina, ima vje\u010dni \u017eivot; a tko ne\u0107e da vjeruje u Sina, ne\u0107e vidjeti \u017eivota, ve\u0107 gnjev Bo\u017eji ostaje na njemu”<\/span> (Ivan 3:36). Sada, gnjev Bo\u017eji ostaje na ljudima u ne vjeruju\u0107i funkciju u Kristu, a ne prema pona\u0161aju neprikladno.<\/p>\n <\/p>\n
<\/span>bijes<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nGnjev Bo\u017eji ostaje na onima koji ne vjeruju, jer tko ne vjeruje da je Isus Sin Bo\u017eji ostaje sina Adama, dakle nasljednik gnjeva, posljedica neposlu\u0161nosti (Efe\u017eanima 2: 2 -3).<\/p>\n
Pojam ‘bijes’ ne treba shvatiti kao emociju ili osje\u0107aj ljut od Boga. Ba\u0161 kao \u0161to su Adamovi potomci nazivaju ‘djeca gnjeva “kako bi ih upu\u0107uju na stanje podvrgavanja grijeh, \u0161to ne zna\u010di da su djeca bijesnog osje\u0107aja ili emocija, gnjev Bo\u017eji ne odnosi se naosje\u0107aj prije fer naknadu utvr\u0111ene za djecu Adamovu neposlu\u0161nost.<\/p>\n
Znakovito je da, u Bibliji, ljudi ne nazivaju ‘Sinovi grijeha “, ali su ozna\u010deni” sinovima neposlu\u0161nima’ ili ‘djeca gnjeva “. To je zato \u0161to ‘\u010dlanstvo’ uklju\u010duje dva pitanja: a) prirodu i; b) na nasljedstvo. Djeca su sudionici prirodi i status njihovih roditelja i stoga ima pravo na nasljedstvo.<\/p>\n
Kada Biblija ka\u017ee da su mu\u0161karci “robovi grijeha”, a ne “djeca grijeha” zna\u010di da je, unato\u010d tome \u0161to je ‘zapeo’ stanodavcu grijeha, postoji mogu\u0107nost da bude slobodan. Ali ako Biblija ka\u017ee da su mu\u0161karci “djeca od grijeha ‘, to bi zna\u010dilo da ne bi bilo mogu\u0107nosti osloba\u0111anja od djece stanja i, istovremeno, ne bi bilo kao \u0161to se ne dobivaju’ naslje\u0111e ‘ovog \u010dlanstva: ljutnja.<\/p>\n
Stoga maksima: “Sin ostaje zauvijek dom, rob ne ‘da smo sa\u017eetak Odgovor je Isus dao svojim sugovornicima: “Isus im je odgovorio, Zaista, zaista, ka\u017eem vam: tko god \u010dini grijeh, rob je grijeh. Sada Rob ne ostaje u ku\u0107i zauvijek;sin ostaje zauvijek”<\/span> (Ivan 8:34 -35), a govor Sara “, rekla Abrahamu, Otjeraj tu slu\u0161kinju i njezina sina, jer sin ove slu\u0161kinje ne\u0107e naslijediti s Izakom, sine moj”<\/span> (Post 21:10).<\/p>\nTo je tu\u017ena opis kako je podre\u0111enog sustava, jer su robovi nije dodijeljena bilo dobro ili doma\u0107instvo, prije nego \u0161to je teku\u0107e i neki robovi je smrt. Samo smrt oslobo\u0111eni robovi svojih gospodara, kao i suprugove smrti postaje slobodan \u017eenu (Rim 6: 7; Rimljanima 7: 2).<\/p>\n
Kad je rekao da su ljudi ‘sinovi gnjeva’ zna\u010di da nema bijega uvjet da je to relevantno, a ne “ba\u0161tine” te kobne primiti. Kad je rekao da su ljudi ‘robovi grijeha’, mijenja pri\u010du, jer jo\u0161 uvijek postoji nada mogu\u0107nost da biste dobili osloboditi od stanja robova.<\/p>\n
Adam nije bio generiran iz grijeha prije nego \u0161to je Bog stvorio. Kad je grije\u0161io, Adam je prestao biti slobodni i oti\u0161ao u stanju rob je grijeha. Ne mo\u017ee se re\u0107i da je Adam je sin grijeha, jer, u stvari, to je stvorio Bog sa\u010duvaj.Lik sluge do\u0161ao samo kad je kazneno djelo, a time i smrt.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de postojanja, Adam je stvoren od Boga. O grijeha Adam je postao sluga. \u0160to se ti\u010de ljutnje postao dijete, jer prema djela ne\u0107e pro\u0107i mu utvr\u0111ene kazne: smrt. Kao \u0161to je smrt sigurna, \u010dovjek uzima djeca gnjeva, jer se ne mo\u017ee rije\u0161iti kazne utvr\u0111ene kao posljedica neposlu\u0161nosti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>mogu\u0107nost<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nNo, kao \u0161to je \u010dovjek vi\u0161e nije mogu\u0107a ‘gre\u0161nik’?<\/p>\n
Kao \u0161to je ropstvo slika podlo\u017enosti \u010dovjeka stanodavcu grijeha, odgovor na \u010dovjeka ostaviti ropstva grijeha umire!<\/p>\n
U antici, robovi koji nisu do slobode tijekom svog postojanja samo \u0107e biti slobodni od jarma ropstva, kada su umrli, jer su bili zarobljeni za \u017eivot svojim vlasnicima zbog zakona. Samo smrt podre\u0111enog ropstva izrezati na link utvr\u0111enu zakonom, a samo smrt supru\u017enika prekida vjen\u010danje vezu “Zar ne znate, bra\u0107o (jer govorim onima koji znaju zakon), da zakon ima vlast nad \u010dovjekom sve dok on \u017eivi”<\/span> (Rim 7: 1).<\/p>\nStrah od smrti je ono \u0161to dr\u017ei robove podlije\u017eu slu\u017enosti za \u017eivot, jer o\u010duvanje instinkt samo postojanje govorio glasnije. Bilo je dovoljno da iz svojih \u017eivota kako bi dobili osloboditi od kmetstva, me\u0111utim, strah od smrti koji je sprije\u010dio “A tko ih je strah od smrti bile su sav \u017eivot podlo\u017eni ropstvu dostavi”<\/span> (Heb 2,15).<\/p>\n <\/p>\n
<\/span>Smrt je druga\u010diji od dolje u prah<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\n\u010covjek je umro za neposlu\u0161nost \u0161to je uspostavljena u Edenu: “I Jahve, Bog, zapovjedi \u010dovjeku: Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla ne smije\u0161 jesti; U onaj dan ste s njega jeli, zacijelo \u0107e\u0161 umrijeti”<\/span> (Postanak 2:16 -17).<\/p>\nKad je Adam pojeo plod spoznaje dobra stabla i umro odmah zla, to jest, zajedni\u0161tvo s Bogom je izrezati i postao predmet novog gospodara: grijeh.\u010covjek (mu\u0161karac i \u017eena) umrli Bogu, o jednoj osobi koja je zajedni\u0161tvo.<\/p>\n
Nakon \u0161to je \u010dovjek umro za Boga, Bog je uspostavio bol u \u017eenskom za\u010de\u0107a i da bi \u010dovjek jede znoju \u010dela dok je on vratio u prah u zemlju, \u0161to je utvr\u0111eno tjelesno smrt, kada ljudi gube zajedni\u0161tvo sa svojim najdra\u017eima ,<\/p>\n
Dok je u Edenu prije djela, Adam je bio \u017eiv Bogu i grijeh jo\u0161 nije u\u0161ao u svijet. Nakon grije\u0161i, Adam je umro za Boga, i oti\u0161ao \u017eivjeti u grijehu. Oni koji \u017eive na grijeh su mrtvi za Boga, i obrnuto. Ako \u010dovjek ide dolje u prah bez Krista, zauvijek \u0107e biti odvojen od Boga.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>Po\u0161teno<\/u><\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nKada Biblija ka\u017ee da je Bog pravedan, re\u0107i da je Bog apsolutna mjera pravednosti i jednakosti. Ovaj atribut je primije\u0107en u nekoliko \u010dimbenika kao \u0161to su:<\/p>\n
\n- Bog ne la\u017ee;<\/li>\n
- Bog se ne mijenja;<\/li>\n
- krivac nije odr\u017ean bez krivnje;<\/li>\n
- Kazna je samo po\u010dinitelj je osoba;<\/li>\n
- Ne prihva\u0107a mito;<\/li>\n
- Njegovi zakoni su izraz Njegove prirode;<\/li>\n
- Nitko ne tla\u010di.<\/li>\n<\/ul>\n
Pravda i pravednost Bo\u017eja prona\u0111en je u Edenu kad Bog daje zapovijed prvog \u010dovjeka u savr\u0161enom mjestu, “Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla dobra i zla znanjem, ne smije jesti ; U onaj dan ste s njega jeli, zacijelo \u0107e\u0161 umrijeti”<\/span> (Postanak 1:16 -17).<\/p>\nZapovijed u Edenu je svet i pravedan i dobar, jer je podrazumijevao slobodu \u010dovjeka (Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi …), a brigu o Bogu (… ali sa stabla spoznaje dobra i zla ne smije\u0161 jesti, jer u dan kad ste s njega jeli, zacijelo \u0107e\u0161 umrijeti).<\/p>\n
Redoslijed zabranjuje \u010dovjeka od stabla spoznaje dobra i zla za posljedice (umrijeti), a ne represije.Zapovijed je namijenjen za o\u010duvanje slobode i zajedni\u0161tvo izme\u0111u Stvoritelja i stvorenja, dati potrebne informacije kako bi \u010dovjek mogao biti vo\u0111en.<\/p>\n
Bo\u017eja rije\u010d je istina izraz (od onoga \u0161to je stvarno, \u0161to je na snazi), tako da kada \u010dovjek ostvaruje svoju slobodu i jeo s drveta znanja, posljedice su pogo\u0111ene: \u010dovjek je postao otu\u0111en od Boga (mrtvog) i, ovisno o tome \u0161to je svojstvena stabla spoznaje dobra i zla u \u010dovjeku postao poput Boga (spoznaje dobra i zla).<\/p>\n
Bog je nepromjenjiv, ne mogu lagati i Njegova Rije\u010d ne\u0107e vratiti praznina “U nadi vje\u010dnoga \u017eivota, koji je Bog, koji ne mo\u017ee lagati, obe\u0107ao prije postanka svijeta”<\/span> (Titu 1: 2); “Ako smo nevjerni, on ostaje vjeran: on ne mo\u017ee sebe zanijekati”<\/span> (2 Tim 2,13).<\/p>\nAko je Bog vratio na svoje rije\u010di preostali u zajedni\u0161tvu s \u010dovjekom nakon djelo, Bog ne bi bio jak, vjeran, pravedan i nepromjenjiv. Prvo zato \u0161to nije u skladu s njegovom rije\u010d je firma i vjernika. Drugo, s obzirom na prvi, biti neodoljiv \u010dovjeka koji je, jedu\u0107i plod spoznaje dobra i zla stabla, jasno pokazao da ne vjeruje u Boga, a ne \u017eele ostati u zajedni\u0161tvu s njim.<\/p>\n
Dr\u017eite \u010dovjeka u zajedni\u0161tvu nakon djelo \u0107e biti proizvoljna i opresivne od Boga. Ako nije primijenjena kazna Bo\u017eja rije\u010d \u0107e prestati biti istinita, tako da \u0107e biti pouzdan. Kao povjerenja koji nije naredio njegovu rije\u010d?<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>pravda<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\nKao \u0161to je \u010dovjek poslu\u0161ao, kazna ne mo\u017ee pro\u0107i \u010dovjeka, kao da je jo\u0161 trpe kaznu na mjestu prijestupnika ne bi bilo pravde, jer to\u010dno je du\u0161a koja zgrije\u0161i snositi posljedice “I Jahve re\u010de Mojsiju: Tko po\u010dinio protiv Ja \u0107u izbrisati iz moje knjige”<\/span> (Ezekiel 32:33); “Du\u0161a koja zgrije\u0161i mora umrijeti”<\/span> (Ezekiel 18:20).<\/p>\nTo je zbog toga \u0161to Bog ka\u017ee, “Keep ti daleko od rije\u010di la\u017e, a ne ubijati nevine i pravedna, jer ja ne opravdava bezbo\u017enika”<\/span> (Izl 23: 7). Ako je Bog proglasio samo zli, nikada ne bi bilo po\u0161teno.<\/p>\nImajte na umu da Bog nikada ne istrijebi nevinoga s krivim kada pokrenete presudu: “daleko od tebe u\u010diniti nakon \u0161to na taj na\u010din, da se pogubi i nevinoga s krivim, da nevini biti zli, daleko od tebe ni Sudac svega.zemlja?” (<\/span><\/span>Postanak 18:25).<\/p>\nSada, prije nego \u0161to se pribli\u017eava rje\u0161enje s obzirom na stanje \u010dovjeka u podlo\u017enosti na milostiv na\u010din grijeha, prvo je potrebno shvatiti kako ste rije\u0161ili problem Boga proglasi pravednika zli “Onomu tko ne radi, a vjeruje u Onoga koji opravdavabezbo\u017enika, vjera se ura\u010dunava u pravednost”<\/span> (Rimljanima 4: 5).<\/p>\nPred Bogom opravdati \u010dovjek prvi put susreli Njegovu pravednost “pokazati svoju pravednost u sada\u0161nje vrijeme, tako da bi mogao biti pravedan i da opravdava onoga koji vjeruje u Isusa”<\/span> (Rim 3:26). Ono \u0161to je pravda zadovoljena?Utvr\u0111eno zakonom dodijeljene u Edenu da je sveta, pravedna i dobra, jer slijedi da du\u0161a koja zgrije\u0161i mora umrijeti. Dakle maksimalno: pla\u0107a grijeha je smrt (Rimljanima 6:23), a kako je sve grije\u0161io se u bedro Adama, svi su podlo\u017eni grijehu, zbog smrti “\u017dalac je smrti grijeh, asnaga je grijeha Zakon”<\/span> (1 Kor 15:56).<\/p>\nBudu\u0107i da je Adam sagrije\u0161io i grijeh u\u0161ao u svijet, svi su mrtvi zbog prijestupa i grijeha, jer su svi zgrije\u0161ili. Svi ljudi su otu\u0111eni od Boga, a ako ide dolje u prah, nakon presude velikog bijelog prijestolja izgubio za svu vje\u010dnost (Ef 2: 1; Rim 3,23; Rim 5,12).<\/p>\n
Ta stvarnost je opisao Ivana Krstitelja na ovaj na\u010din: “I sada je sjekira polo\u017eena na korijen stablima: svako dakle stablo koje ne ra\u0111a dobrim plodom sije\u010de se iu oganj baca”<\/span> (Mt 3,10), jedan ponovnog \u010ditanja rije\u010di najavio prorok Izaija: “, rekao je glas, Cry; A on je rekao: ‘\u0160to da vi\u010dem? Sve je tijelo k’o trava, i sva njena ljepota kao cvijet poljski. Suhe trave, a cvijet pada, vjetar ga je Duh Gospodnji. Sigurno su ljudi trava. Suhe trave i cvije\u0107e jesen, ali rije\u010d Boga na\u0161ega ostaje dovijeka”<\/span> (Izaija 40: 6-8).<\/p>\nBez iznimke, svi potomci Adama podlije\u017eu kazni osnovana je u Edenu, udaljeni od Boga, pa su rastrgani: “Ali on je odgovorio i rekao, Svaka biljka, koja je moj nebeski Otac ne posadi \u0107e se ukorijenjen gore”<\/span> (Mt. 15,13).<\/p>\nPrvi \u010din Boga samo da otkupi \u010dovjek zamijeniti Adamovu neposlu\u0161nost od poslu\u0161nosti posljednjeg Adama (Krista). Bez \u010dina zamjene: poslu\u0161nosti za neposlu\u0161nost, tu nikad ne\u0107e biti pravedno i otkupljenje, za poslu\u0161ao, a mnogi su grije\u0161ili, slijedi da ako je poslu\u0161ao jedan, mnogi bi se opravdano (Rim 5,15). Ako netko donio smrt, samo da bi bilo mogu\u0107e da se ukine smrtna osnivanju \u017eivot “, ali se sada o\u010dituje po pojavljivanje na\u0161eg Spasitelja Isusa Krista, koji obeskrijepi smrt i iznijela na vidjelo \u017eivot i besmrtnost kroz evan\u0111elja”<\/span> (2 Tim 1,10).<\/p>\nBez \u010dina supstitucije, poslu\u0161nosti za neposlu\u0161nost, tu nikad ne\u0107e biti sredstvo spasenja koje se ne ukine pravedni prirodu Boga “Doista, kao \u0161to su neposluhom jednoga \u010dovjeka mnogi postali gre\u0161nici, tako \u0107e i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici”<\/span> (Rim 5:19).<\/p>\nOva zamjena \u010din, poslu\u0161nost za neposlu\u0161nost, mo\u017ee samo biti netko bez grijeha, kao i slobodan je bio prvi \u010dovjek. Da bi \u010din zamjene, Vje\u010dna Rije\u010d koja je bila s Bogom i da je sve stvorio tijelom postade i nastani se me\u0111u ljudima. U sve je postalo kao mu\u0161karci, podlije\u017eu istim nevoljama i slabostima (Heb 2,18).<\/p>\n
Adam nije poslu\u0161ao u savr\u0161enom okru\u017eenju kontradiktorne jedan red. “… Ne smije jesti ‘Vje\u010dna Rije\u010d, kada je u tijelu, unato\u010d patnjama, slabosti i isku\u0161enja ispunio svu pravednost, odnosno ukinuti i\u0161ta zakon ili proroke (Matej 5,17). Pokornost Kristu pokazuje i \u010dinjenica da je on umro u redoslijedu Oca i smrti kri\u017ea “A \u0161to je prona\u0111en u ljudskom obliku, on se ponizio i postao poslu\u0161an do smrti, smrti na kri\u017eu”<\/span> (Fil 2: 8; Heb 5: 8).<\/p>\nRje\u0161avanjem problema pravde kroz pokornost Kristu (Heb 10: 9 -10), jer je Isus bio poslu\u0161an u svemu, kroz tijelo Krista, Bog je otvorio novi i \u017eivi put koji \u010dovjek imao pristup On je “po novom i \u017eivi put otvoren za nas kroz zavjesu, to jest svoje tijelo”<\/span> (Heb 10:20).<\/p>\nPut je bio otvoren do poslu\u0161nosti, a ne zbog odricanja, jer je Krist Bo\u017eji, rekao je, “Pa, ulaze\u0107i u svijet, veli: \u017drtva i prinos nisi htio, ali si mi tijelo pripremio”<\/span> (Hebrejima 10: 5). To je pogre\u0161no razumjeti da je spasenje zbog Krista volonter ponuditi svoje tijelo kao \u017ertvu za Krista tijela nude se zapravo dogodilo u poslu\u0161nosti zapovijedi oca. Spasenje je dao poslu\u0161nost Krista, koji je po volji Oca izli svoju du\u0161u do smrti “Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe pola\u017eem;. imam mo\u0107 polo\u017eiti ga, vlast imam uzeti ga Ova naredba sam dobio od mog Otac”<\/span> (Iv 10,18).<\/p>\nKada \u010dujete Radosnu vijest spasenja i vjerujemo da je Isus Krist, grje\u0161nik umire s Kristom i pokopan.Kazna utvr\u0111eno je, ali po\u010dinitelja osoba, \u0161to je za vjerovati je uzeo svoj kri\u017e i slijedi poslije Krista. Vjeruju\u0107i u evan\u0111elje gre\u0161nik postaje dionikom mesa i krvi Kristove, tako da je u skladu s Kristom u njegovoj smrti.<\/p>\n
No, pokornost Kristu zamjenjuje neposlu\u0161nost Adama, a tijelo Kristovo je postao novi i \u017eivi put slobodan pristup Bogu, kroz smrt i uskrsnu\u0107e Krista. Ono \u0161to jo\u0161 treba \u010dovjeka otkupljenja?<\/p>\n
Nedostaje \u010dovjek umre u grijehu zadovoljiti odredbe zakona koje su dodijeljene u Edenu.<\/p>\n
Ako \u010dovjek padne u prah bez vjeruju\u0107i u Krista, odlazi u vje\u010dnost izgubio, ali ako \u010dovjek vjeruje da je Krist Sin Bo\u017eji prema Pismima, umire s Kristom i pokopan s Njim (Rimljanima 6: 3 -8) ,<\/p>\n
U smrt gre\u0161nika do Kristove pravednosti zapovijedi u Edenu je zadovoljan, jer je Kristova smrt je nadomjesna samo u odnosu na kri\u017eu Golgote, me\u0111utim, svi vjernici postaju zajedni\u010dari mesa i krvi Kristove, odnosno u\u010dinkovito razapeti tijelo grijeha i njegovih po\u017euda, umro i pokopan se.<\/p>\n
Ali, kao \u0161to je utvr\u0111eno da \u010dovjek mora umrijeti, da je Bog pravedan i njegova rije\u010d \u010dvrsto stajati kad \u010dovjek vjeruje u Krista umire i pokopani s Kristom.<\/p>\n
\u010covjek koji je bio \u017eiv da grije\u0161i i mrtvi zbog prijestupa i grijeha prema Bogu, nakon umiranja s Kristom, moraju \u017eivjeti Bogu.Vjernik u Kristu umire grijehu, tako da Bo\u017eja pravednost je uspostavljen i \u010dovjek se oslobodio iz svoga biv\u0161eg gospodara, grijeh.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>Amazing Grace<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\n“Da bi se prikazati u narednim dobi izvanredno bogatstvo svoje milosti u svojoj dobrohotnosti prema nama u Kristu Isusu”<\/span> (Ef 2: 7)<\/p>\nKr\u0161\u0107anin mora shvatiti kako je zna\u010dajno da nema kontradikcije izme\u0111u milosti i pravde Bo\u017eje. U na\u0161e dane su malo kr\u0161\u0107ana koji mo\u017ee raspoznati dobro da nema kontradikcije u samo Bog proglasi pravednika zli.<\/p>\n
To je rije\u010d Bo\u017eja koja jam\u010di opravdanje za one koji vjeruju u Krista, me\u0111utim, ne bi bilo neke nepravde u Boga, ako ne bi bilo iskupljenje za \u010dovjeka. Opet, kad \u010dovjek umre s Kristom, pravednost Bo\u017eja je zadovoljna, jer ispunjava rije\u010d koja je ustanovljena: “… umrijeti”, a tu \u0107e biti nekih nepravdi samo ako je utemeljena u vje\u010dnosti, a ne \u010dovjek s Kristom uskrsnuo.<\/p>\n
To je mjesto gdje milost Bo\u017eja je divno dokaza, da vjeruju u Krista \u010dovjek otu\u0111en nakon smrti \u010dini zaslu\u017eili da imaju zajedni\u0161tvo sa Stvoriteljem, koji je, o\u017eivi i raste novo stvorenje u Kristu da se “\u010cak i kad smo bili mrtvi u grijesima, ima nas o\u017eivi zajedno s Kristom, (milo\u0161\u0107u ste spa\u0161eni), a nas podi\u017ee zajedno i napravili smo sjediti na nebesima u Kristu Isusu”<\/span> (Ef 2: 5 -6).<\/p>\nKad vjernik umire s Kristom, tijelo je mrtvo, jer je veza s grijehom je slomljena samo smrt onih koji su slu\u017eili grijeh, me\u0111utim, iako je tijelo razapet, o\u017eivljuje Duhom Bo\u017ejim “i, I ako je Krist u vama, tijelo je dodu\u0161e mrtvo zbog grijeha, ali Duh je \u017eivot zbog pravednosti. A ako Duh Onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih je u vama, Onaj koji iz mrtvih podigao Krist smrtna tijela va\u0161a po Duhu svome koji prebiva u vama”<\/span> (Rimljanima 8:10 -11).<\/p>\nStoga Pavlove razmatranja: “Jer ljubav nas Kristova nagoni, jer smo na taj na\u010din sudac, da ako jedan za sve umrije, svi dakle umrije\u0161e”<\/span> (2 Kor 5,14). Tijelo je pripadao grijeh da su generirani sjemena raspadljiva Adama da bude razapet (po vjeri u Krista) je razlog za napu\u0161tanje starog \u010dovjeka i prekid veze s grijehom (Rimljanima 6: 6). Svi koji vjeruju da je zapravo umrijeti s Kristom, tako da nitko ne bi trebao odnositi na druge relevantne teme tijelu grijeha (2 Kor 5,16).<\/p>\nBilo je uobi\u010dajeno da se kr\u0161\u0107ani ne zaboravite \u010dovjek Krist, me\u0111utim, nije shvatio da je \u010dovjek koji je bio raspet, Bog ga je vrlo uzvi\u0161en, dao mu ime koje je iznad svakog imena, podvrgavanju mu sve stvari (Hebrejima 2: 8).<\/p>\n
Bilo je uobi\u010dajeno da su rani kr\u0161\u0107ani uputiti na pitanja mesa, kao \u0161to su: – “Ja sam Hebrej od Hebreja”; Ostalo: – “Ja sam Roman krvi, ne zato \u0161to sam kupio rimsko dr\u017eavljanstvo”; I dalje oni: – “Ja sam svjestan, jer filozofija ima svoje rodno mjesto u Gr\u010dkoj”, itd<\/p>\n
Stoga je imperativ: da se nitko ne po tijelu, jer svi ste sinovi Bo\u017eji, po vjeri u Kristu, novo vrijeme i novi \u017eivot, tako da nije bilo vi\u0161e \u017didova, gr\u010dki, rob, bez, mu\u0161ki, \u017eenski, itd (Gal 3:26 -29).<\/p>\n
Tijelo je pripadao grijeh se tako\u0111er zove brod do be\u0161\u010da\u0161\u0107a, \u0107e brod pripremljen za uni\u0161tenje (Rimljanima 9:21 -22). Sada svatko tko do\u0111e na svijet ide od Adama, \u0161irokim vratima, stvoren od gline Bo\u017ejom snagom, me\u0111utim, zbog Adamova potomstva, krajnji proizvod od gline (broda) je sramote, kao \u0161to je u Adam \u017eile su se gnjeva, dozrele za propast.<\/p>\n
Imajte na umu da kada apostol govori o kreativnom snagom Boga da dovede \u010dovjeka u postojanje nagla\u0161ava da Bog ima mo\u0107 nad glinom, a ne na plovilu. O gline Bog ima vlast, a \u010dini plovila za slavom i sramotom, ali ono \u0161to odre\u0111uje \u010dast i sramotu od plovila su stvorili: prvi i posljednji Adam – Adama i Krista.<\/p>\n
Amazing Grace je Bog, koji ima vlast nad glinom, koriste\u0107i istu masu kao i posu\u0111e u sramoti su stvoreni da bi posuda \u010dasna.Tijelo grijeha koji je bio da se vladaju po duhu Bo\u017ejem koji prebiva u njemu, on postaje posuda milosr\u0111a, stvorena u \u010dast “Ili zar lon\u010dar nema vlasti nad glinom da od istoga tijesta na\u010dini posudu \u010dasna, a drugi k sramote? A \u0161to ako je Bog, hote\u0107i o\u010ditovati gnjev i obznaniti svoju mo\u0107 u silnoj strpljivosti podnosio posude gnjeva pripremio za propast? I da obznani bogatstvo slave svoje na posudama milosr\u0111a, koje je pripremio za slavu”\u00a0<\/span>(Rimljanima 9:21 -23).<\/p>\nUskrsnuti one koji vjeruju u Krista Boga stvara (Bara) sajam, a zatim izjavljuje ono \u0161to je uvjet za novu ro\u0111ena: velesajma. U tome le\u017ei bit opravdanje: Bog proglasi pravednika, kada je \u010dovjek stvoren iznova u pravednosti i svetosti istine (Ef 4,24).<\/p>\n
Starac se nikada nije opravdano (progla\u0161en pravednim), jer Bog nikada ne opravdava bezbo\u017enika. Me\u0111utim, kada \u010dovjek umre s Kristom pravednost Bo\u017eja je zadovoljan, a snaga njegove rije\u010di, \u0161to je nepotkupljiv sjeme, Bog daje svoju planta\u017eu koji nikad ne\u0107e biti iskorijenjena, za rije\u010d Bo\u017eju, ostaje dovijeka, kao i da su rije\u010di generiraju (Mt 15:13; 1. Petrova 1:25; 1 Iv 2,17).<\/p>\n
<\/p>\n
<\/span>Bogatstvo milosti<\/u><\/strong><\/span><\/h2>\n“Za milost Bo\u017eja, spasiteljica ukaza se svim ljudima …”<\/span> (Titu 1:11)<\/p>\nNakon nagla\u0161avaju\u0107i potrebu za kr\u0161\u0107ane da imaju prihvatljivo pona\u0161anje u dru\u0161tvu, da je, nose\u0107i tako da ne daju skandal \u017didovima, Grcima, ni Crkvi Bo\u017ejoj, apostol Pavao daje razlog: milost Bo\u017eja u Kristu donio spasenje svim ljudima!<\/p>\n
Kr\u0161\u0107ani ne bi smjeli biti razlog za skandal (srama), a ne bi trebali stidjeti Evan\u0111elja, svjedo\u010denje Krista (2 Tim 1: 8), \u0161to je po evan\u0111elju, koji je Bo\u017eja snaga i rije\u010d pomirenja, da je \u010dovjek spa\u0161en “… po snazi Boga koji nas je spasio …”<\/span> (2 Timoteju 1: 9); “Ne stidim evan\u0111elja, jer je snaga Bo\u017eja na spasenje svakomu tko vjeruje …”<\/span> (Rim 1,16); “To je, Bog je u Kristu pomirio svijet, ne ubrajaju\u0107i svoje grijehe im i bija\u0161e po\u010dinio k nama rije\u010d pomirenja”<\/span> (2 Korin\u0107anima 5:19).<\/p>\nKad govorimo o otkupljenje, spasenje, opravdanje, posve\u0107enje, pra\u0161tanja, novi \u017eivot, regeneraciju, pristupamo nevjerojatna milost Bo\u017eja u Kristu Isusu pokazao, jer milostivo \u010dovjek pozvan (\u03ba\u03b1\u03bb\u03ad\u03c3\u03b1\u03bd\u03c4\u03bf\u03c2 \/ Kaleo) iz tame u divno svjetlo Bo\u017eje, i oni koji vjeruju da su prevezli iz tame u kraljevstvo Sina “a vi ste rod izabrani, kraljevsko sve\u0107enstvo, sveti puk, narod ste\u010deni, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo”<\/span> (1 Petrova 2: 9); “Tko nas predao iz vlasti tame i prenio nas u kraljevstvo Sina njegova ljubav”<\/span> (Kol 1,13).<\/p>\nMnogi su pozvani (\u03ba\u03bb\u03b7\u03c4\u03bf\u03af = srodan termin izveden iz Kaleo), ali malo izabranih, odnosno, mnogi \u010duti Evan\u0111elje poziv, ali malo onih koji slu\u0161aju i vjeruju. Mnogi su pitali da u\u0111e kroz uska vrata, ali malo je onih koji su zadovoljili na poziv (Mt 7:13).<\/p>\n
Sve \u0161to smo obratiti se ovdje odnosi na nevjerojatna milost Bo\u017eja, priop\u0107eno je iz Starog zavjeta, koji sudjeluje svi ljudi u svim vremenima vjeruju u Boga koji je najavio otkup “Blago su kojima je zlo\u010din opro\u0161teno, i \u010diji su grijesi pokriveni”<\/span> (Rimljanima 4: 7).<\/p>\nAli oni koji vjeruju u vremenu zove punina pogana (Rim 11,25), ili punini vremena (Gal 4: 4; Ef 1,10), a prekrasno milost, postoje bogatstvo milosti, jer je dao vjernicimanasljedstvo. Osim onih koji vjeruju u Krista su spa\u0161eni Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u kroz kupelji novoga ro\u0111enja i obnavljanja kako bi oni bili progla\u0161eni pravednima, bili smo i ba\u0161tinici Bo\u017eji, coerdeiros s Kristom (Titu 3: 7; Rimljanima 8:17; Rimljanima 8:32 ).<\/p>\n
Poziv (\u03ba\u03bb\u03b7\u03c4\u03bf\u03af = srodan termin izveden iz Kaleo) Evan\u0111elje je poziv na spasenje, a spremaju se u Kristu snagom Boga (evan\u0111elja) su “pozvani sveti \u017eivot ‘(\u03ba\u03b1\u03bb\u03ad\u03c3\u03b1\u03bd\u03c4\u03bf\u03c2 \u03ba\u03bb\u03ae\u03c3\u03b5\u03b9). Poziv po evan\u0111elju je dao puninu vremena, jer poziva na sveti \u017eivot dogodio u vje\u010dnosti (prije postanka svijeta).<\/p>\n
Dok poziv za evan\u0111elje tra\u017ei spas \u010dovjeka, sveti \u017eivot ima u vidu samu svrhu da Bog naumi Krista.<\/p>\n
Bogatstvo milosti je da su svi koji vjeruju u Krista, a prevoze se u kraljevstvo Sina, vi\u0161e nemaju drugu destinaciju, osim ako su djeca Bo\u017eja, tako da Krist bude prvoro\u0111enac me\u0111u mnogom bra\u0107om (Rim 8:29) ,<\/p>\n
Prema vje\u010dnom cilju da Bog naumi Kristu ga napraviti prvoro\u0111enac me\u0111u mnogom bra\u0107om je da je Bog uspostavio prije postanka svijeta (predodre\u0111en) da su svi koji su bili sudionici mesa i krvi Kristove kroz crkvu, biti suobli\u010deni slici Isus, koji je, kao i njega (1 Iv 3: 1 -2).<\/p>\n
Bog ne samo predodre\u0111eni \u010dlanovi Kristova Tijela, Crkve, \u0161to su ih izabrali i prije nego \u0161to je svijet po\u010deo da se sveti i bez mane pred Bogom (Efe\u017eanima 1: 3). Osude, Bo\u017eja djeca su osjetljivi jer su sudionici bo\u017eanske naravi (1 Petrova 1: 4).<\/p>\n
Sada, bogatstvo milosti odobravaju se \u010dlanovima Kristova tijela u skladu s ciljem da Bog naumi da ga konvergiraju sve stvari u Kristu (Ef 1,10; Ef 3,11). Uspostavom Krista kao \u010delnik tijela koje je Crkva, sve konvergiraju Krista zbog djece Bo\u017eje, koji su poput njega, on je istaknuti: na glavu.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvorni \u010dlanak:\u00a0A maravilhosa gra\u00e7a<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Amazing Grace je Bog, koji ima vlast nad glinom, koriste\u0107i istu masu kao i posu\u0111e u sramoti su stvoreni da bi posuda \u010dasna.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":88,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[5,10],"class_list":["post-17","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-amazing-grace","tag-bozja-dobrota"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/88"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}