{"id":6,"date":"2020-10-05T13:52:36","date_gmt":"2020-10-05T16:52:36","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/?p=6"},"modified":"2020-10-05T13:52:36","modified_gmt":"2020-10-05T16:52:36","slug":"chineke-na-ekpe-ikpe-ziri-ezi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/chineke-na-ekpe-ikpe-ziri-ezi\/","title":{"rendered":"Chineke na-ekpe ikpe ziri ezi"},"content":{"rendered":"<p>Obu ihe ekwenye netiti ufodu ndi akuko ihe banyere mo nke Chineke nekwu na madu \u201cdika agasi na ha bu ndi ziri ezi\u201d site n\u2019okwukwe ha nwere na Kraist, ya bu na ha edoworo ebe ha no. Maka \u1ee5f\u1ecdd\u1ee5, n&#8217;ime ha any\u1ecb na-eme ka Dr. Scofield p\u1ee5ta \u00ech\u00e8, &#8216;Chineke kwup\u1ee5tara na onye mmehie b\u1ee5 onye ezi omume&#8217;, ya b\u1ee5, \u1ecd na-ekwu na Chineke &#8216;anagh\u1ecb eme mmad\u1ee5 ka \u1ecd b\u1ee5r\u1ee5 onye ezi omume&#8217;.<\/p>\n<hr \/>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Chineke na-ekpe ikpe ziri ezi<\/strong><\/span><\/h2>\n<p>Okwu a bu &#8216;izi ezi&#8217; (Dikaiosis) mgbe Pol onye ozi ji ya narutu aka bu ihe bu ezi okwu, otu uzo ahu ndi ozo bu David jiri okwu a bu &#8216;ezi omume&#8217; (hitsdik) zoo aka nihi na Chineke bu onye ezi omume.<\/p>\n<p>P\u1ecdl onyeozi jiri okwu Grik nwere otu okwu dika okwu Hibru bu <strong>&#8216;ihe ziri ezi&#8217; putara ndi kristian n&#8217;ihi na ha bu ndi ezi omume &#8220;&#8230; ya mere na anagu unu na ezi omume mgbe unu nekwu okwu &#8230;&#8221; <\/strong>(Rom 3: 4; Abuoma 51: 4) . E kere nd\u1ecb ah\u1ee5 kwere \u1ecdz\u1ecd n\u2019\u1ecdn\u1ecdd\u1ee5 \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 na nke a kap\u1ecbr\u1ecb \u1ecdn\u1ee5: ezi ikpe ziri ezi na \u1ecbd\u1ecb ns\u1ecd (Efe 4:24).<\/p>\n<p>Okwu eji na agba ohu nye ndi ziri ezi, na Greek, bu: Dikaios (just); Dikaiosis (izi ezi, \u1ecbgbachitere, \u1ecbz\u1ecdr\u1ecd ikike), na; Dikaioo (inwe ma \u1ecd b\u1ee5 mata d\u1ecb ka ihe ziri ezi). Na Agba Ochie okwu a bu hitsdik, nke putara ikwuputa ulo ikpe na mmadu nwere nkwado iwu (Op 23: 7; Deut 25: 1; Ilu 17:15; As 5:23).<\/p>\n<p>Mgbe Chineke kwup\u1ee5tara na mmad\u1ee5 b\u1ee5 onye ezi omume, ya b\u1ee5, \u1ecd na-agu onye ezi omume, \u1ecd na-ekwup\u1ee5ta ihe b\u1ee5 eziokwu, n becauseihi na Chineke ap\u1ee5gh\u1ecb ikwu okwu \u1ee5gha.<\/p>\n<p>Kedu ihe kpatara okwu a? N&#8217;ihi na o guzosiri ike n&#8217;etiti \u1ee5f\u1ecdd\u1ee5 nd\u1ecb \u1ecdk\u00e0 mm\u1ee5ta okpukpe na Chineke na-akp\u1ecd mmad\u1ee5 &#8216;d\u1ecb ka a ga-as\u1ecb na \u1ecd b\u1ee5&#8217; onye ezi omume nan\u1ecb site n&#8217;okwukwe o nwere na Kra\u1ecbst, ya b\u1ee5, \u1ecd na-edebe onwe ya. Maka \u1ee5f\u1ecdd\u1ee5, n&#8217;ime ha any\u1ecb na-eme ka Dr. Scofield p\u1ee5ta \u00ech\u00e8, &#8216;Chineke kwup\u1ee5tara na onye mmehie b\u1ee5 onye ezi omume&#8217;, ya b\u1ee5, \u1ecd na-ekwusi ike na Chineke &#8216;anagh\u1ecb eme mmad\u1ee5 ka \u1ecd b\u1ee5r\u1ee5 onye eziomume&#8217;.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><span style=\"color: #800080\"><strong>&#8220;Onye nmehie ahu kwere ekwe bu onye ezi omume, ya bu na aguru ya dika onye ezi omume (\u2026) igu ezi omume bu nnabata nke Chineke ma aputaghi ime ka mmadu buru onye ezi omume&#8221;<\/strong><\/span> Scofield Bible na Referens, Rom 3:28, p. Ogbe 1147.<\/p>\n<p>Ugbu a, Chineke agaghi ekwuputa na mmadu bu onye ezi omume, ebe o no na odighi n\u2019onye ezi omume. Obu ihe anaghari ekwenye na Chineke kwesiri ikwuputa ma mesu dika onye ezi omume nke O naghi eme ka oburu onye ezi omume. Olee otu Chineke puru isi mata ihe nke na adighi ka ya?<\/p>\n<p>Ayi mara na Chineke nwere ike ikpu ihe di iche iche nke adigh ka ha di na mbu (Rom 4:16), ma odigh mgbe O ga-ekwuputa onye nmehie ahu dika onye ezi omume. ngosi; n&#8217;ihi na Agaghm agu ndi ajo omume n&#8217;onye ezi omume \u201d(Op 23: 7).<\/p>\n<p>\u1ecc b\u1ee5r\u1ee5 na Chineke ad\u1ecbgh\u1ecb ag\u1ee5 nd\u1ecb aj\u1ecd omume n&#8217;onye ezi omume, olee ot\u00fa \u1ecd ga-esi kwe ka a kp\u1ecd\u1ecd onye mmehie ah\u1ee5 onye ezi omume?<\/p>\n<p>P\u1ecdl onyeozi kwuru n\u2019\u1ee5z\u1ecd ziri ezi na \u201conye ezi omume nke mmehie b\u1ee5 ihe nw\u1ee5r\u1ee5 anw\u1ee5\u201d (Rom 6: 2-7). \u1ecc b\u1ee5r\u1ee5 na at\u1ee5mat\u1ee5 nke mb\u1ee5 b\u1ee5 eziokwu, nke ab\u1ee5\u1ecd b\u1ee5kwa eziokwu, ebe nke ab\u1ee5\u1ecd dabere na nke mb\u1ee5.<\/p>\n<p>N\u2019uzo di otua okwu a bu \u2018ezi omume\u2019 putara ezi echiche, ebe onye obula nke kwere n\u2019onye Kraist nwuru.<\/p>\n<p>Mgbe P\u1ecdl onyeozi jiri okwu ah\u1ee5 b\u1ee5 &#8216;ezi omume&#8217;, \u1ecd na-ebu n&#8217;uche ihe b\u1ee5 eziokwu, ya b\u1ee5, onye ah\u1ee5 nw\u1ee5r\u1ee5 anw\u1ee5 b\u1ee5 onye eziomume zuru oke na mmehie!<\/p>\n<p>\u1ecc buru na akp\u1ecdgideri nwoke ochie ahu na Kraist n&#8217;obe, \u00f2nye bu onye aguworo nye Chineke?<\/p>\n<p>Any\u1ecb maara na a nap\u1ee5tara Kra\u1ecbst n\u2019ihi mmehie nke mmad\u1ee5, na mgbe ha kwere na Ya, ha na-anw\u1ee5 wee lie.<\/p>\n<p>Anyi mara na Jisos si n\u2019onwu bilie, ya na ndi kwere ekwe biliri na ya <strong>\u201cya mere, oburu na unu soro Kraist bilie ugbu a, chonu ihe di n\u2019elu, ebe Kraist noro n\u2019aka nri Chineke\u201d<\/strong> (Kol 3: 1) .<\/p>\n<p>&#8216;Ihe ziri ezi&#8217; (nkwuputa ezi omume) dakwasiri nwoke ohu ahu onye ya na Kraist bilite na ndi nwuru anwu. Naan\u1ecb ihe e kere \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 ka a na-ekwup\u1ee5ta n&#8217;ihu Chineke, n&#8217;ihi na e kere ya \u1ecdh\u1ee5\u1ee5 n&#8217;ezi ikpe ziri ezi na \u1ecbd\u1ecb ns\u1ecd.<\/p>\n<p>Agaghi-agu onye nmehie na onye ezi omume, nihi na agemegide nwoke ochie ahu, onye bu onye nmehie na Kraist n\u2019obe <strong>\u201cn\u2019ihi na ayi matara na, akpogidekoro nwoke ochie ayi na ya n\u2019obe &#8230;.\u201d <\/strong>(Rom 6: 6). Agaghi agu onye nmehie n\u2019onye ezi omume n\u2019iru Chineke, ma o nwua site nelu obe nke Kraist.<\/p>\n<p>Onye nmehie nke nakweere aja nke Kraist site n\u2019okwukwe (ozioma) ya na ya nwuru, ma mgbe o biliri, ihe okike ohuru (nke e kere eke) dika Chineke si n\u2019onwu bilie n\u2019ezi ikpe na idi nso. A na-ekwup\u1ee5ta nwoke \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 a n&#8217;ihu Chineke.<\/p>\n<p>Okwu a s\u1ee5ghar\u1ecbr\u1ecb \u2018ziri ezi\u2019 na \u2018izi ezi\u2019 p\u1ee5tara \u2018mee ka ihe d\u1ecb mma\u2019, \u2018mee ezi\u2019, \u2018kwue ikpe ziri ezi\u2019, \u2018kwup\u1ee5ta kw\u1ee5 \u1ecdt\u1ecd\u2019 ma \u1ecd b\u1ee5 \u2018kwup\u1ee5ta n\u2019enwegh\u1ecb ikpe \u1ecdm\u1ee5ma ma kwes\u1ecb inweta ntaramah\u1ee5h\u1ee5\u2019. Mgbe Chineke kere nwoke \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 ah\u1ee5 n\u2019ezi ikpe ziri ezi na \u1ecbd\u1ecb ns\u1ecd, \u1ecd na-eme ihe niile omume ah\u1ee5 a k\u1ecdwara na ngwaa nd\u1ecb d\u1ecb n\u2019elu.<\/p>\n<p>Naan\u1ecb onye e kere eke d\u1ecb nn\u1ecd\u1ecd nwere ike \u1ecbnata nkwup\u1ee5ta a sitere n&#8217;aka Chineke, ya b\u1ee5, naan\u1ecb mmad\u1ee5 \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5, nke e kere d\u1ecb ka Chineke nwere ike \u1ecbnata nkwup\u1ee5ta ah\u1ee5 sitere n&#8217;aka Chineke: \u1ecd b\u1ee5 onye ezi omume.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cYikwasinu kwa mmadu ohuru ahu, onye dika Chineke kere mmadu n\u2019ime ezi omume na idi nso\u2026\u201d (<\/strong>Efe. 4:24).<\/p>\n<p>Nwoke ohuru nke Chineke kere site n\u2019aka Kraist Jisos, ya bu, onye si n\u2019onwu bilie, bu onye e kere eke n\u2019ezi ikpe ziri ezi na idi nso, ya mere mgbe Chineke kwuputara na ya bu onye ezi omume, o kwuru ihe bu eziokwu, banyere onodu zuru oke ma di ire. taa.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cEwe rara Ya nye n&#8217;ihi nmehie nile ayi, me kwa ka O si nonwu bilie\u201d<\/strong> (Rom 4:25);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cNihi na onye nwuru anwu bu onye ezi omume na nmehie\u201d<\/strong> (Rom 6: 7)<\/p>\n<p>N&#8217;ileba anya n&#8217;amaokwu abua ndia, o doro anya na azoputara Jisos n&#8217;ihi nmehie nke ndi nmehie (oburu na madu emehiegh, Kraist aghagh inwu), na site n&#8217;onwu Ya, ikpe ziri ezi nke Chineke mezuru. ebe \u1ecd b\u1ee5 na onye mmehie na-anata ihe ikpe ziri ezi nke Chineke kpebiri: \u1ecdnw\u1ee5.<\/p>\n<p>Ya mere, onye nwuru anwu bu onye amuru site na Chineke ma bilie rue otuto nke Chineke Nna, ebe obu na ndi kwere ekwe bilitere na Kraist. N\u2019uzo di otua, aguwo ya n\u2019onye ezi omume, nihi nka ka Kraist si na ndi nwuru anwu bilie: \u2018o biliri ka ewe gua ayi na ndi ezi omume\u2019 (Rom 4:25).<\/p>\n<p>\u1ecc b\u1ee5r\u1ee5 na mmad\u1ee5 anabatagh\u1ecb esemokwu a na-ekwu na Nd\u1ecb Kra\u1ecbst b\u1ee5 nd\u1ecb ezi omume, mmad\u1ee5 ga-ekwubi na Kra\u1ecbst ebiligh\u1ecb. \u1ecc b\u1ee5r\u1ee5 na Kra\u1ecbst biliri, \u1ecd b\u1ee5 eziokwu na Nd\u1ecb Kra\u1ecbst biliri na Ya, ma b\u1ee5r\u1ee5 nd\u1ecb akp\u1ecdr\u1ecd nd\u1ecb ezi omume.<\/p>\n<p>Mgbe agadi nwoke ah\u1ee5 soro Kra\u1ecbst nw\u1ee5\u1ecd, Chineke b\u1ee5 onye ezi omume. Mgbe Chineke kere mmad\u1ee5 \u1ecdh\u1ee5\u1ee5, \u1ecd b\u1ee5 onye ziri ezi. Na-enwegh\u1ecb mmegider\u1ecbta \u1ecd b\u1ee5la: \u1ecc na-eme ihe ziri ezi ma na-eme ka ihe ziri ezi.<\/p>\n<p>Baibul na-ekwu na ndi nile kwere na Jisos ka enyere ike ime (ike), umu Chineke. Nwoke ochie ah\u1ee5 kp\u1ecdgidere ya n&#8217;obe, gbuo ya, lie ya, ma nwoke \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 si na nd\u1ecb nw\u1ee5r\u1ee5 anw\u1ee5 p\u1ee5ta. A na-ekwup\u1ee5ta na nwoke a d\u1ecb mma.<\/p>\n<p>Paul kwuputara na \u201conye nwuru n\u2019ebe nmehie di n\u2019ihu Chineke\u201d nihi na onwu nke inwu nke nmehie bu kwa \u201cibi ndu\u201d nye Chineke. Onye ekere eke site n\u2019ozi oma, nke bu ike nke Chineke maka onye obula nke kwere, bu onye ezi omume (kwuputara n\u2019onye ezi omume), n\u2019ihi na obu ihe e kere eke ohuru n\u2019ezi ikpe ziri ezi na idi nso.<\/p>\n<p>Nihi nka Pol nekwu:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cOnye anaputara na nihi nmehie ayi, we bilie ka ewe gua ayi na ndi ezi omume\u201d<\/strong> (Rom 4:25).<\/p>\n<p>Nwoke ahu onye ezi omume n\u2019iru Chineke abughi onye nwuru anwu, kama obu onye si n\u2019onwu bilie, ya bu, ihe ohu ohu nke emeputara ozo na Kraist.<\/p>\n<p>Mgbe P\u1ecdl onyeozi na-ekwu na a na-ekpe onye nw\u1ee5r\u1ee5 anw\u1ee5 ikpe site na mmehie, o nwere echiche nke amaokwu a<strong>: <\/strong><\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cN\u2019ihi na \u1ecd b\u1ee5 Kra\u1ecbst nw\u1ee5r\u1ee5, ma \u1ecd b\u1ee5 kar\u1ecba, onye si n\u2019\u1ecdnw\u1ee5 bilie, onye n\u1ecd n\u2019aka nri Chineke, na kwa (<\/strong>Rom 8:34).<\/p>\n<p>Onye obula nke nwuru n\u2019iru ime mmehie, (ma obu karia) onye ya na Kraist biliri n\u2019onye ezi omume, ya bu na aguwo ya onye ezi omume n\u2019iru Chineke.<\/p>\n<p>F\u1ecdd\u1ee5 na-eche na nkwup\u1ee5ta ikpe ziri ezi n&#8217;ak\u1ee5k\u1ee5 nke Chineke ga-ad\u1ecb ir\u00e8 n&#8217;\u1ecdd\u1ecbnihu, na na, ugbu a, mmad\u1ee5 nwere naan\u1ecb nkwup\u1ee5ta nke ihe ga-eme n&#8217;\u1ecdd\u1ecbnihu. Nkwado ab\u1ee5gh\u1ecb ya.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ihe ezi omume bu nkwuputa nke Chineke banyere onodu nke ihe okike ohu n&#8217;ihu Ya&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Ndi nile kwere ekwe ka enyere ike ka ha buru umu nke Chineke, umu amuru site na ochicho nke anu aru, ma obu site na ochicho mmadu ma obu obara. Ndia bu ndi amuru site na Mo, nke Chineke kere dika ezi ezi omume na idi nso (Jon 1:12 -13).<\/p>\n<p>Ebe obu na ndi amuru n\u2019ezi omume na idi nso bu ndi ezi okwu, aguru ha na ndi ezi omume n\u2019iru Chineke (Ndi Ef 4:24). Chineke bu onye ezi omume nke ndi kwere na Kraist.<\/p>\n<p>\u1eccb\u1ee5 ab\u1ee5 ah\u1ee5 gh\u1ecdtara nan\u1ecb mmej\u1ecd ya d\u1ecb ka \u1ee5z\u1ecd isi kwup\u1ee5ta ikpe ziri ezi nke Chineke. Owo ndomokiet ikemeke ndikpere se andiwet psalm akanamde.<\/p>\n<p>Kaosinad\u1ecb, tupu ikpe nwoke ah\u1ee5 b\u1ee5 onye ezi omume, Chineke mere ihe p\u1ee5r\u1ee5 iche: ntaramah\u1ee5h\u1ee5 a kara aka na-emet\u1ee5ta nd\u1ecb ikpe mara (\u1ecdnw\u1ee5), na -emep\u1ee5ta ihe \u1ecdh\u1ee5\u1ee5 site n&#8217;ike ya (ozioma), ma na-ekwuputa nwoke \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5 ah\u1ee5 n&#8217;ihu Ya. .<\/p>\n<p>Site na izi ezi, a na-amata \u1ecdt\u1ee5t\u1ee5 mm\u1ee5\u1ecd Chineke n\u2019etiti nd\u1ecb isi na ike niile!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naan\u1ecb onye e kere eke d\u1ecb nn\u1ecd\u1ecd nwere ike \u1ecbnata nkwup\u1ee5ta a sitere n&#8217;aka Chineke, ya b\u1ee5, naan\u1ecb mmad\u1ee5 \u1ecdh\u1ee5r\u1ee5, nke e kere d\u1ecb ka Chineke nwere ike \u1ecbnata nkwup\u1ee5ta ah\u1ee5 sitere n&#8217;aka Chineke: \u1ecd b\u1ee5 onye ezi omume.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[9],"class_list":["post-6","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-ikpe-ziri-ezi"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/ig\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}