{"id":15,"date":"2020-12-19T21:57:36","date_gmt":"2020-12-20T00:57:36","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/ws\/?p=15"},"modified":"2020-12-19T21:57:36","modified_gmt":"2020-12-20T00:57:36","slug":"o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/","title":{"rendered":"O le a le ta\u02bbuamiotonuina?"},"content":{"rendered":"<p>O le ta\u02bbuamiotonuina e le\u02bbo se mea fa\u02bbamasino po\u02bbo se fa\u02bbamasinoga mea a le Atua, Na te fa\u02bbamagaloina, tu\u02bbusa\u02bbo pe togafitia le tagata, o ia e le o amiotonu, e pei o ia e amiotonu. O lenei, afai e fa\u02bbatino e le Atua le amioletonu e peiseai ua amiotonu, o lona uiga ua ia faia le le tonu. Afai na fa\u02bbailoa mai e le Atua o le tagata agasala e amiotonu, o le a tatou faia la se tala fa\u02bbafoliga pepelo, aua o le a folafolaina e le Atua se mea le sa\u02bbo e uiga i le tagata.<\/p>\n<hr \/>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/#O_le_a_le_ta%CA%BBuamiotonuina\" >O le a le ta\u02bbuamiotonuina?<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/#Fa%CA%BBamatalaga_uiga\" >Fa\u02bbamatalaga uiga<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/#Fa%CA%BBasalaga_ia_Atamu\" >Fa\u02bbasalaga ia Atamu<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/#Faamasino_talafeagai\" >Faamasino talafeagai<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-a-le-ta%ca%bbuamiotonuina\/#Tagata_fou_ia_Keriso\" >Tagata fou ia Keriso<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_a_le_ta%CA%BBuamiotonuina\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>O le a le ta\u02bbuamiotonuina?<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p style=\"text-align: center\"><strong>&#8220;Aua o le ua oti ua faasa\u02bbolotoina mai le agasala&#8221;<\/strong> (Roma 6: 7)<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Fa%CA%BBamatalaga_uiga\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Fa\u02bbamatalaga uiga<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>E masani lava mo le a\u02bboa\u02bboga ona faia le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina o se mataupu o le forensic faatulagaga, o lea o le faaupuga &#8216;faamasinoga galuega a le Atua&#8217;, &#8216;paia aloaia gaoioiga&#8217;, &#8216;faasilasila faamasinoga&#8217;, ma isi, i faauigaga e uiga i le autu o le tauamiotonuina.<\/p>\n<p>Mo Scofield, e ui ina ta\u02bbuamiotonuina, o le tagata fa\u02bbatuatua o se tagata agasala pea. E fa\u02bbailoa e le Atua le tagata talitonu ma amiotonu, peita\u02bbi, e le o lona uiga ua fa\u02bbatonuina e le Atua se tagata.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><span style=\"color: #800080\"><em>&#8220;O le tagata agasala talitonu ua ta\u02bbuamiotonuina, o lona uiga, ta\u02bbuamiotonuina (&#8230;) O le ta\u02bbuamiotonuina o se gaioiga o le fa\u02bbamaonia mai le Atua ma e le o lona uiga ia fa\u02bbatupuina se tagata ia amiotonu &#8230;&#8221;<\/em><\/span> Scofield Bible with References, Roma 3:28.<\/p>\n<p>Mo Charles C. Kyrie e fa\u02bbamaonia lona uiga:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><em><span style=\"color: #800080\">\u201cFa\u02bbalauiloa e sa\u02bbo se tasi. O upu uma faaEperu (sadaq) ma le Eleni (dikaio\u00f5) o lona uiga &#8216;faasilasila&#8217; pe &#8216;faaleo&#8217; o se faaiuga lelei, folafolaina se tasi sa\u02bbo. O lenei manatu e le fa\u02bbapea e fa\u02bbatonuina ai se tasi, ae na\u02bbo le folafolaina o le fa\u02bbamasinoga\u201d<\/span><\/em> Kyrie, Charles Caldwel, Basic Theology &#8211; Avanoa mo tagata uma, fa\u02bbaliliu e Jarbas Arag\u00e3o &#8211; S\u00e3o Paulo: Christian World, 2004, i. 345.<\/p>\n<p>George Eldon Ladd malamalama i le ta\u02bbuamiotonuina mai le upu Eleni dikaio\u00f5, pei o:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><em><span style=\"color: #800080\">&#8220;&#8216;Fa\u02bbalauiloa talafeagai&#8217;, ae le faia ia talafeagai &#8216;. E pei ona o le a tatou va\u02bbaia, o le autu aitia, i le ta\u02bbuamiotonuina, o le ta\u02bbutinoga a le Atua, le faamasino tonu, o le tagata e talitonu ia Keriso, e ui lava o ia o se tagata agasala, e amiotonu &#8211; na va\u02bbaia o ia o le amiotonu, aua, ia Keriso, na ia taunu\u02bbu mai i se fai\u0101 talafeagai ma le Atua \u201d<\/span><\/em>Ladd, George Eldon, New Testament Theology, fa\u02bbaliliu e Darci Dusilek ma Jussara M. Pinto, 1. Ed &#8211; S\u00e3o Paulo: Exodus, 97, i. 409.<\/p>\n<p>O le ta\u02bbuamiotonuina e le\u02bbo se mea fa\u02bbamasino po\u02bbo se fa\u02bbamasinoga mea na faia e le Atua na te fa\u02bbamagaloina, tu\u02bbusa\u02bboina ma togafitia le tagata e le o fa\u02bbapea e tonu. O lenei, afai e fa\u02bbatino e le Atua le amioletonu e peiseai ua amiotonu, o lona uiga ua ia faia le le tonu. Afai na fa\u02bbailoa mai e le Atua o le tagata agasala e amiotonu, o le a tatou faia la se tala fa\u02bbafoliga pepelo, aua o le a folafolaina e le Atua se mea le sa\u02bbo e uiga i le tagata.<\/p>\n<p>O le aano o le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina o le Atua foafoaina se tagata fou i le faamasinoga tonu ma le paia ma folafola o ia e amiotonu ona o lena tagata fou e moni. E le galue le Atua ma se talafatu taufa\u02bbafefe, le tonu, i le tulaga o le faia o se tasi e le o le amiotonu.<\/p>\n<p>Mo le aufailotu toefuatai, o le ta\u02bbuamiotonuina o se fa\u02bbamasinoga mea a le Atua e aunoa ma se suiga i o latou olaga, o lona uiga, e le suia e le Atua le tulaga o le tagata. O iina e taoto ai le taufaasese, aua na o le Atua na te ta\u02bbuamiotonuina i latou ua toe fanaufouina (Ioane 3: 3). Afai la ua toe fanaufouina le tagata e tusa ma le finagalo o le Atua, o lona uiga na suia e le Atua le tulaga o le tagata (1 Peteru 1: 3 ma le 23).<\/p>\n<p>O le tulaga o le tagata talitonu na matua ese\u02bbese mai le taimi na ia le talitonu ai ia Keriso. Ae le i talitonu, o le tagata e mafai ona oo i le malosi o le pogisa ma, ina ua mae\u02bba ona talitonuina, na aveina atu o ia i le malo o le Alo o lona alofa &#8220;O le na aumaia i tatou mai le mana o le pouliuli, ma aveina atu i tatou i le malo o le Alo o lona alofa&#8221; (Cl 1 : 13).<\/p>\n<p>Afai o le malosi o le pouliuli na ola le tagata i le agasala, o le mea lea, o le a le ta\u02bbuamiotonuina lava o ia, ae o e ua oti i le agasala e ta\u02bbuamiotonuina mai le agasala.<\/p>\n<p>Lenei, o fa\u02bbatulafono faiga ua tatou maua i le fa\u02bbamasinoga fa\u02bbatonutonu mataupu ma sootaga e i ai mea faitino i le va o tagata ola, ae o le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina e le aofia ai forensic mataupu fa\u02bbavae, aua na oi latou ua feoti i le agasala e fa\u02bbatagaina mai le agasala!<\/p>\n<p>Ua fa\u02bbaalia i le Tusi Paia, o tagata Iutaia ma Nuu Ese ua faaolaina e le alofa tunoa o le Atua ua fa\u02bbaalia ia Keriso Iesu. O le fa\u02bbaolaina i le alofa tunoa o le Atua e tutusa lava ma le fa\u02bbaolaina e ala i le fa\u02bbatuatua, aua o Iesu o le fa\u02bbaaliga fa\u02bbaalia (Gal 3:23). O Iesu o le fa\u02bbavae mautu lea e fa\u02bbatuatua atoatoa ai le tagata i le Atua ma ta\u02bbuamiotonuina ai (Epe 11: 1; 2 Kori 3: 4; Kolo 1:22).<\/p>\n<p>Daniel B. Pecota na taua e faapea:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><em><span style=\"color: #800080\">&#8220;O le fa\u02bbatuatua e le\u02bbo se fa\u02bbavae o le tauamiotonuina. E le\u02bbo ta\u02bbua lava e le Feagaiga Fou o le ta\u02bbuamiotonuina o le ia pistin (&#8220;e sui ai le fa\u02bbatuatua&#8221;), ae o taimi uma o le pisteos dia, (&#8220;e ala ile fa\u02bbatuatua&#8221;) &#8220;<\/span><\/em><\/p>\n<p>O lenei, afai tatou te malamalama o Keriso o le fa\u02bbatuatua o le a fa\u02bbaalia, e mulimuli mai o Keriso (fa\u02bbatuatua) sa, o le ma o le a avea pea ma fa\u02bbavae o le ta\u02bbuamiotonuina. O le le mautonu i le va o le &#8216;dia pistin&#8217; (talitonu i le mea moni) ma le &#8216;dia pisteos&#8217; (o le upu moni lava ia) e mafua mai i le le lelei faitauga o tusitusiga a le Tusi Paia, talu ai o Keriso o le faavae mausali lea o tamaloloa e talitonu e fa\u02bbafiafiaina e le Atua. , aua o le ta\u02bbuamiotonuina e ala ia Keriso (pisteos day).<\/p>\n<p>O le fa\u02bbafitauli sili ona tele i le a\u02bboa\u02bboga o le toe fuata\u02bbiga o le taumafai lea e fa\u02bbate\u02bba le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina mai le a\u02bboa\u02bboga o le toe fanaufouina. A aunoa ma le toe fa\u02bbafouina e leai se fa\u02bbamaoniga ma e leai se fa\u02bbamaoniga e ese mai le toe fa\u02bbafouina. A faia le tagata e tusa ma le aano ma le toto, ua i ai le fa\u02bbasalaga a le Atua: ta\u02bbusalaina, aua o le tulaga lea na faia ai le tagata e tusa ma le tino (Ioane 1:12). Ae, a o le tagata e toe fa\u02bbatupuina (toefa\u02bbafouina), o le fa\u02bbaiuga na aumai e le Atua e: ta\u02bbuamiotonuina, aua o le tagata e sa\u02bbo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Fa%CA%BBasalaga_ia_Atamu\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\">Fa\u02bbasalaga ia Atamu<\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le laasaga muamua i le malamalama i le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina o le malamalama lea o tagata uma ua agasala ma le ausia le mamalu o le Atua (Roma 3:23). O lona uiga, talu ai le solitulafono a Atamu, o tagata uma fa\u02bbatasi, ina ua i luga o le suilapalapa &#8216;a Atamu, na leaga ma feoti i le Atua (Sl 53: 3; Sl 14: 3). Ina ua mae\u02bba le solitulafono a Atamu, o ana fanau uma na amata ona ola mo agasala ma ua feoti (fa\u02bbamavaeina, vavae\u02bbeseina) i le Atua.<\/p>\n<p>I le ta\u02bbua ai o lenei tulaga na tuufaasolo mai ia Atamu, na ta\u02bbua ai e le aposetolo o Paulo, o tagata uma (tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese) e masani ona avea ma fanau o le toasa (Efe.2: 3).<\/p>\n<p>Aisea fanau a le toasa? Aua o latou o fanau a le le usita\u02bbi o Atamu<strong> \u201cAua ne\u02bbi faaseseina outou e se tasi i upu le aoga; O mea ia e oo mai ai le toasa o le Atua i le fanau o le le usiusita\u02bbi \u201d<\/strong>(Efe. 5: 6).<\/p>\n<p>Ona o le solitulafono a Atamu, ua o\u02bbo mai ai le agasala i le lalolagi, ma ona o lona le usiusita\u02bbi, ua agasala ai tagata uma. \u201cO lenei, pei ona o\u02bbo mai o le agasala i le lalolagi i le agasala, o le oti fo\u02bbi ona o le agasala, ua fa\u02bbapea foi ona o\u02bbo mai le oti i o le mea lea ua agasala ai tagata uma \u201d(Roma 5:12).<\/p>\n<p>O tagata uma na fananau mai e tusa ma le tino o tagata agasala aua o le fa\u02bbasalaga a Atamu (maliu) na pa\u02bbu atu i ana fanau uma.<\/p>\n<p>Toatele e le\u02bbo iloaina o tagata o tagata agasala ona o le fa\u02bbasalaga na tuufaasolo mai ia Atamu, ma manatu o tagata o tagata agasala ona o amioga amio fa\u02bbatupu mai le iloa o le lelei ma le leaga.<\/p>\n<p>E mana\u02bbomia le va\u02bbaia lelei o le solitulafono a Atamu mai le malamalama na maua mai le fua o le iloa lelei ma le leaga. E ui lava o le malamalama i le lelei ma le leaga e le o le mea na vavae\u02bbeseina ai le tagata mai le Atua (agasala), aua e silafia e le Atua le lelei ma le leaga (Kenese 3:22), o le le usita\u02bbi na aumaia ai le agasala mafua\u02bbaga o le tulafono na fai mai: e te oti lava (Kene. 2:17).<\/p>\n<p>O le agasala na matua\u02bbi leaga lava aua o le tulafono, amiotonu ma le lelei o le tulafono na pule ai le tagata ma fasiotia ai le tagata (Roma 7:13). A aunoa ma le fa\u02bbasalaga o le tulafono: &#8216;o le a e oti lava&#8217;, o le agasala e leai se malosi e pule ai i le tagata, ae e ala i le malosi o le tulafono (oe o le a mautinoa le oti) agasala maua fa\u02bbalavelave ma fasiotia le tagata (Roma 7:11). O le tulafono na tuuina mai i Etena sa paia, amiotonu ma lelei aua na lapataia le tagata i taunuuga o le le usita\u02bbi (e te le &#8216;ai ai, aua o le aso e te&#8217; ai ai, e te oti ai lava).<\/p>\n<p>Ona o le solitulafono, tagata ua faia i le amioletonu ma afua i le agasala (Sl 51: 5). Mai le tina (mai le amataga) tagata liliu &#8216;ese mai le Atua (Sl 58: 3), o le sili ona lelei o tagata e fa\u02bbatusa i le vao tuitui, ma le sa\u02bbo i le pa faia i vao tuitui (Mk 7: 4). Ona o le solitulafono a Atamu na faia ai le i\u02bbuga: ua nofosala! (Rom 3:23)<\/p>\n<p>O le fesili la a Iopu: \u201cO ai na te mafaia ona aumaia le mama nai le le mama? E leai se tasi \u201d(Iopu 14: 4). Ae o le mea e le mafaia e tagata, e mafaia e le Atua, aua e ia te Ia le mana e fa\u02bbafou ai mea uma: <strong>&#8220;A ua silasila atu Iesu ia te i latou, ua faapea atu,&#8221; E le mafaia e tagata, ae le o le Atua. e mafaia mea \u201d<\/strong>(Mareko 10:27).<\/p>\n<p>O le ta\u02bbuamiotonuina o le tali a le Atua i le sili ona taua o fesili uma a tagata: Fa\u02bbafefea e se tagata ona taliaina i luma o le Atua? E manino le tali i le Feagaiga Fou, ae maise lava i le fa\u02bbatonuga lenei a Iesu Keriso: <strong>&#8220;E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, o le le toe fanau, e le mafai ona va\u02bbai i le malo o le Atua&#8221;<\/strong> (Ioane 3: 3). E tatau ona fanau i le vai ma le agaga, aua o le mea e fanau mai i la le tino e faaletino, ae o e fananau mai i la le Agaga e faaleagaga (Roma 8: 1).<\/p>\n<p>O le fa\u02bbafitauli o le vavaeeseina i le va o le Atua ma tagata (agasala) e afua mai i le fanau mai o le natura (1Co 15: 22), ae le mai amioga a tagata. O le agasala e feso\u02bbota\u02bbi ma le pa\u02bbu o le tagata, ae le o lana amio i le lalolagi.<\/p>\n<p>O le tali i le fa\u02bbasalaga e maua e le tagata i le ta\u02bbuamiotonuina ia Keriso e sau mai le mana o le Atua, ae le mai se fa\u02bbamasinoga. Muamua, aua na lava mo le tagata le usita\u02bbi i le Foafoa mo le fa\u02bbamasinoga o le fa\u02bbasalaga e fa\u02bbamautuina: le oti (vavae\u02bbeseina) o tagata uma (Roma 5:18). Lona lua, talu ai a valaauina e Iesu tagata e ave lona lava satauro, na ia faamanino mai foi ina ia mafai ona faia se leleiga i le va o le Atua ma tagata e tatau ona pagatia i le faasalaga ua tuu: oti. I le oti ma Keriso o le faamasinoga tonu e fa\u02bbamalieina, aua o le fa\u02bbasalaga e leai se mea sili atu nai lo le tagata o le solitulafono (Mt 10:38; 1Co 15:36; 2Co 4:14).<\/p>\n<p>Ina ua tu\u02bbuina i luma o Iesu se tagata ma\u02bbi supa, na Ia fetalai atu: <strong>&#8220;O lenei ina ia outou iloa ai o le Atalii o le Tagata ei ai le mana i luga o le lalolagi e fa\u02bbamagalo ai agasala (na ia fai atu i le supa), Ou te fai atu ia te oe, Tulai ia, ave lou Moega, ma alu i lou fale \u201d<\/strong>(Mk 2:10 -11).<\/p>\n<p>Lenei laina mai ia Iesu fa\u02bbaalia ai o le masani fuaitau mai le Roma 3, fuaiupu 21 i le 25 i luga o le ta\u02bbuamiotonuina e le aofia ai forensic manatu.<\/p>\n<p>O le fa\u02bbamagaloina o agasala e le o se mana\u02bboga fa\u02bbatulafono, ae o le fesili o le malosi\u02bbaga! Na\u02bbo latou e iai le paoa i le omea e mafai ona fa\u02bbamagaloina agasala e fai ai ipu o fa\u02bbamanuiaga mai le fa\u02bbaputuga e tasi (Rom 9:21)<\/p>\n<p>O le mafuaaga lena na le ma ai le aposetolo o Paulo i le tala lelei, aua o le tala lelei o le mana lea o le Atua mo le faaolataga o tagata uma e talitonu (Roma 1:16).<\/p>\n<p>I le talanoa ai e uiga i le mataupu lenei ma Iopu, na faamanino mai ai e le Atua, ina ia mafai e le tagata ona ta\u02bbu mai o ia o se tagata amiotonu, e mana\u02bbomia le i ai o ni auupega e pei o le Atua ma ia faititili e pei o le Silisili Ese. E tatau ona fai oofu i le mamalu ma le pupula ma ia la\u02bbei i le mamalu ma le silisili ese. E tatau ona mafai ona ia sasaa atu lona to\u02bbasa e ala i le tu\u02bbimomomoina o le amioleaga i lona tulaga. Na\u02bbo le fa\u02bbamalieina o mana\u02bboga uma o lo\u02bbo lisi atu i luga e mafai ai e le tagata ona fa\u02bbaolaina o ia lava (Iopu 40: 8-14).<\/p>\n<p>Ae, talu ai e le o i le tagata lenei mana fa\u02bbamatalaina e le Atua, o le a le mafai ai ona ia fa\u02bbaalia o ia o se amiotonu pe lavea\u02bbi ia lava.<\/p>\n<p>O le Atalii o le tagata, o Iesu Keriso, i le isi itu, e mafai ona ta\u02bbuamiotonuina le tagata, aua o Ia lava na ofuina le mamalu ma le mamalu e ala i le toe foi atu i le mamalu ma le Tama &#8220;Ma o lenei, Tama, faamamaluina a\u02bbu faatasi ma oe, ma lena mamalu na ou ia te outou a o lei i ai le lalolagi \u201d(Ioane 17: 5);<strong> &#8220;Fusi lau pelu i lou suilapalapa le tagata malosi e, ma lou mamalu ma lou silisili ese&#8221;<\/strong> (Sal 45: 3).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Faamasino_talafeagai\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Faamasino talafeagai<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le la\u02bbasaga lona lua i le malamalama i le a\u02bboa\u02bboga o le ta\u02bbuamiotonuina o le malamalama lea e leai se auala mo le Atua e folafolaina ai i latou ua faasalaina saoloto mai le tausalaina. Na\u02bbo le Atua e le mafai ona fa\u02bbatagaina le fa\u02bbasalaga ua fa\u02bbasalaina i tagata fai mea sese.<\/p>\n<p>E le ta\u02bbuamiotonuina e le Atua (ta\u02bbuamiotonuina) le tagata amio leaga <strong>&#8220;E te liliu ese ai i upu pepelo, e te le fasioti foi i le ua le sala ma le amiotonu; aua ou te le ta\u02bbuamiotonuina le ua amioleaga &#8220;<\/strong>(Eso 23: 7).<\/p>\n<p>E le taitai faia e le Atua le au amioleaga e peiseai ua na o ia <strong>\u201cE matua mamao lava ia te oe ona e faia se mea faapea, e fasioti tagata amiotonu faatasi ma e amio leaga; tuu le tagata amiotonu ia pei o le amioleaga, mamao ese mai ia te oe. E le faia ea e le Faamasino o le lalolagi uma le faamasinoga? \u201d<\/strong> (Kene.18: 25).<\/p>\n<p>E le fa\u02bbamautinoaina e le Atua, o le fa\u02bbasalaga e faia i le tagata solitulafono, e avatua i se tasi, pe\u02bba faitauina: <strong>&#8220;O le agaga e agasala, e oti lava ia; e le avea le tama le amioletonu a le tama, e le ave foi e le tama le amioletonu a lona atalii.<\/strong><strong>\u00a0O le amiotonu a le ua amiotonu o le a mau i ona luga ma o le amioleaga o le amioleaga o le a pa&#8217;\u016b i ona luga &#8220;<\/strong>(Eze 18:20).<\/p>\n<p>Ina ua ta\u02bbu atu e Iesu ia Nikotemo e mana\u02bbomia le toe fanaufouina o le tagata, o fesili uma na e ta\u02bbua i luga, sa iloiloina, aua na silafia lelei e Iesu, e le\u02bbi folafolaina e le Atua i latou na fananau mai e tusa ma le tino o Atamu ua saoloto mai le tausalaina.<\/p>\n<p>Ina ua fanau mai ma le natura, sa faia le tagata o se tagata agasala, o se ipu e fa\u02bbavaivaia, o le mea lea, o se tamaititi o le toasa ma le le usiusita\u02bbi. Ina ia ta\u02bbutino le tagata saoloto mai le agasala, e tatau ona muamua oti o ia, aua afai e le oti e le mafai ona ola mo le Atua &#8220;Aua o le ua oti ua faasa\u02bbolotoina mai le agasala&#8221; (Roma 6: 7); \u201cFaavalea! o le mea e te luluina e le fa\u02bbamalosia se\u02bbi vagana ua e muamua oti &#8220;(1Co 15:36).<\/p>\n<p>Na maliu Keriso mo tagata agasala &#8211; o le mea tonu mo tagata amioletonu &#8211; ae ai se le &#8216;ai i le tino ma inu i le toto o Keriso, e leai se ola ia te ia lava, o lona uiga e taua tele mo le tagata le auai i le maliu o Keriso.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cAua na tiga tiga foi Keriso mo agasala, o le amiotonu mo tagata amioletonu, e ta\u02bbita\u02bbi atu ai i tatou i le Atua; na fa\u02bbama\u02bba\u02bbaina i le tino, a &#8216;ua fa\u02bbaolaina e le Agaga \u201d<\/strong>(1Pe 3:18);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, afai tou te le &#8216;a\u02bbai i le tino o le Atalii o le tagata ma inu i lona toto, e le maua e oe le ola&#8221;<\/strong> (Ioane 6:53).<\/p>\n<p>O le &#8216;ai aano ma le inu i le toto o Keriso e tutusa lava ma le talitonu ia te Ia (Ioane 6:35, 47). O le talitonu ia Keriso e tutusa lava ma le fa\u02bbasatauroina fa\u02bbatasi ma Ia.<\/p>\n<p>Soo se tasi e talitonu ua tanu fa\u02bbatasi ma Ia ma taofia le ola mo agasala ma amata ona ola mo le Atua <strong>&#8220;Ua uma ona fa\u02bbasatauroina a\u02bbu ma Keriso; ma ou te ola, e le toe ou, ae o Keriso e nofo i totonu ia te a\u02bbu; O le ola ua ou ola ai nei i la le tino, o lo\u02bbo ou ola i le fa\u02bbatuatua o le Alo o le Atua, o le na alofa mai ia te a\u02bbu, ma na foa\u02bbiina mai o ia e ia mo a\u02bbu \u201d<\/strong>(Kal 2:20; Roma 6: 4).<\/p>\n<p>O le tamaloa e talitonu ia Keriso na ia ta\u02bbutino ua molia o ia i le oti ona o le solitulafono a Atamu.<\/p>\n<p>O lo\u02bbo fa\u02bbailoa manino mai e amiotonu le Atua pe a ia tautala ma e mam\u0101 fo\u02bbi pe a fa\u02bbamasino e ia le fanau a Atamu (Sala 51: 4). Na ia ta\u02bbua foi, e na\u02bbo Keriso lava e iai le paoa e foafoa ai se tagata fou e ala i le toe tu mai le oti, ina ia mafai ai e le ua tanu ma Ia, ona toe fa\u02bbatu mai le tagata fou.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tagata_fou_ia_Keriso\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Tagata fou ia Keriso<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le laasaga mulimuli lava i le malamalamaina o le ta\u02bbuamiotonuina o le malamalama lea mai le fanaufouina e sau se mea fou foafoaina i le amiotonu ma le paia moni<strong> &#8220;O lea, afai o so\u02bbo se tasi ia Keriso, o se fou tagata e; ua leai ni mea tuai; fa\u02bbauta, ua fou mea uma \u201d<\/strong>(2Co 5:17; Efe 4:24).<\/p>\n<p>O lenei tagata fou ua ta\u02bbuamiotonuina aua o le Atua na ia toe fausiaina le amiotonu ma le le pona i Ona luma.<\/p>\n<p>O le tagata e talitonu ia Keriso ua toe foafoaina i se vaega fou o le amio Atua (2 Pete.1: 4), aua na faasatauroina le tagata tuai ma le tino o le agasala na soloia.<\/p>\n<p>Ina ua mae\u02bba ona tanu fa\u02bbatasi ma Keriso i le faatusa o lona maliu, toe fa\u02bbatuina mai e le tagata se tagata fou &#8220;Na tatou iloa lenei, na fa\u02bbasatauroina lo tatou tagata tuai fa\u02bbatasi ma ia, ina ia mafai ona soloia le tino o le agasala, ina ia tatou le toe auauna i le agasala&#8221; ( Rom 6: 6).<\/p>\n<p>E ala i le tala lelei, e le gata folafolaina e le Atua le tagata amiotonu, ae na ia foafoaina foi le tagata matua taua ma amiotonu. E le pei o le faamatalaga a Dr. Scofield, na o le Atua e ta\u02bbu mai o le tagata agasala e amiotonu, ae na te le faia ia amiotonu.<\/p>\n<p>Fai mai le Tusi Paia na foafoaina e le Atua le tagata fou i le amiotonu ma le paia (Ef 4:24), o le mea lea, O le ta\u02bbuamiotonuina e sau mai le foafoaga gaioiga a le Atua, lea na faia ai le tagata fou o se tagata auai i le amio Atua. O le fa\u02bbamaoniaina i le Tusi Pa\u02bbia e fa\u02bbasino i le tulaga o i latou ua toe fa\u02bbafouina e ala i le moni o le tala lelei (fa\u02bbatuatua): saoloto mai le ta\u02bbusalaina po\u02bbo le fa\u02bbasalaga.<\/p>\n<p>E leai se fa\u02bbasalaga mo i latou o lo\u02bbo ia Keriso. Aisea e leai ai se fa\u02bbasalaga? O le tali o lo\u02bbo taoto i le mea moni o le tagata &#8216;ua ia Keriso&#8217;, aua o i latou o lo\u02bbo ia Keriso o tagata fou <strong>&#8220;O LEA LENEI, o lenei e leai se fa\u02bbasalaga mo i latou o lo\u02bbo ia Keriso Iesu, latou te le savavali fa\u02bbaletino, ae tusa ma le Agaga&#8221;<\/strong> (Rom 8: 1);\u00a0<strong>\u201cO lenei, afai o ia Keriso se tasi, o le tagata fou o le; ua leai ni mea tuai; fa\u02bbauta, ua fou mea uma \u201d<\/strong>(2Co 5:17).<\/p>\n<p>O le ta\u02bbuamiotonuina e afua mai i le tulaga fou oi latou o lo\u02bbo ia Keriso, aua o le ia Keriso o le a avea ma se tagata fou <strong>&#8220;Ma afai o ia Keriso ia te oe, o le tino oti ona o le agasala, ae o le agaga ola ona o faamasinoga tonu Afai foi e mau i totonu ia te outou le Agaga o le na faatuina Iesu mai le oti, o le na faatuina Keriso mai le oti, na te faaola foi o outou tino oti i lona Agaga o loo nofo i totonu ia te outou \u201d<\/strong>(Roma 8: 10-11).<\/p>\n<p>Aumai le fesili a le aposetolo o Paulo: <strong>\u201cAua afai o tatou o e saili ia ta\u02bbuamiotonuina ia Keriso, ua iloa foi i tatou o tagata agasala, o Keriso ea o le auauna a le agasala? E leai lava \u201d<\/strong>(Kal 2:17).<\/p>\n<p>O lenei o Keriso o le minisita o le amiotonu, ma leai se auala auauna o le agasala, o lea la, o ia o l\u0113 ua ta\u02bbuamiotonuina e Keriso e le maua o se tagata agasala, aua ua oti o ia i le agasala <strong>&#8220;Mo ia o le ua oti ua faasaolotoina mai le agasala&#8221;<\/strong> (Roma 6: 7).<\/p>\n<p>Ina ua fai mai le aposetolo o Paulo: o le Atua na te ta\u02bbuamiotonuina i latou! <strong>\u201cO ai na te aumaia le tuuaiga faasaga i le au filifilia a le Atua? O le Atua na te ta\u02bbuamiotonuina i latou \u201d<\/strong>(Roma 8:33), na ia mautinoa lava e le\u02bbo se mataupu fa\u02bbapitoa, aua i totonu o le fa\u02bbamasinoga e na ona ia folafolaina po\u02bbo le a lea, talu ai e leai so latou malosiaga e suia ai tulaga o latou e tutula\u02bbi i luma o fa\u02bbamasino.<\/p>\n<p>Ina ua ta\u02bbua &#8216;o le Atua na te ta\u02bbuamiotonuina&#8217;, na faailoa mai e le aposetolo o Paulo le mana o le Atua na faia ai le tagata fou. Fa\u02bbailoa e le Atua le tagata amiotonu aua e leai se fa\u02bbasalaga mo i latou o tagata fou. E le\u02bbi aveina e le Atua le tulaga o le toea\u02bbina ia Keriso, ae na faasatauroina le tagata tuai ma aveese, o lea na tutu mai ai mai le oti tagata fou ua nonofo ma Keriso mo le viiga o le Atua le Tama, ma e leai se faasalaga mamafa ia latou.<\/p>\n<p>Ua ta\u02bbuamiotonuina le au kerisiano aua ua ta\u02bbuamiotonuina i latou (dikaio by) e le malosi o lo\u02bbo i le tala lelei, o se tagata ua auai i le tino o Keriso, aua na ia maliu ma toe tu mai fa\u02bbatasi ma Keriso o se mea pa\u02bbia, leai se mea ma leai se pona. lona tino, i le oti, ina ia avatu ia te oe le paia ma le le pona ma le le pona \u201di ona luma\u201d (Kolo 1: 22; Efe 2: 6; Kolo 3: 1).<\/p>\n<p>Ina ua fai mai Paulo, <strong>&#8220;Aua ua e oti, ma o lou olaga o lafi faatasi ma Keriso i le Atua&#8221;<\/strong> (Kolo 3: 3), o lona uiga o le Kerisiano fa\u02bbatonuina mai le agasala, o lona uiga, oti i le agasala (Roma 6: 1 &#8211; 11), ma ou te ola mo le Atua <strong>&#8220;O lea na tatou tanu fa\u02bbatasi ma ia i le papatisoga i le oti; fa\u02bbapei o Keriso na toe tu mai nai e ua oti, i le pupula o le Tama, tatou fa\u02bbapea foi ona tatou savavali i le ola fou &#8220;<\/strong>(Rom 6: 4).<\/p>\n<p>O Iesu na tu\u02bbuina mai e le Atua e oti ona o le agasala a tagata, aua e tatau ona oti tagata i le agasala ina ia ola ai mo le Atua. O le mafuaaga lena na toetu ai Keriso Iesu, ina ia mafai ai e i latou e tutu faatasi ma Ia ona ta\u02bbuamiotonuina. A aunoa ma le oti e leai se toetu, a leai se toetu e leai se tauamiotonuina <strong>&#8220;O ai na tu\u02bbuina mai mo a tatou agasala, ma toetu mai mo le ta\u02bbuamiotonuina&#8221;<\/strong> (Roma 4:25).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O le ta\u02bbuamiotonuina e le\u02bbo se mea fa\u02bbamasino po\u02bbo se fa\u02bbamasinoga mea a le Atua, Na te fa\u02bbamagaloina, tu\u02bbusa\u02bbo pe togafitia le tagata, o ia e le o amiotonu, e pei o ia e amiotonu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[23],"class_list":["post-15","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-uamiotonuina"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}