{"id":22,"date":"2021-01-25T09:32:37","date_gmt":"2021-01-25T12:32:37","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/ws\/?p=22"},"modified":"2021-01-25T09:32:37","modified_gmt":"2021-01-25T12:32:37","slug":"o-le-faataoto-i-le-akerise-o-le-perofeta-o-ioelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-faataoto-i-le-akerise-o-le-perofeta-o-ioelu\/","title":{"rendered":"O le faataoto i le akerise o le perofeta o Ioelu"},"content":{"rendered":"<p>O le fa\u02bbaleagaina fa\u02bbamatalaina e le gaioiga a s\u0113 akerise, e fa\u02bbasino i leaga sili na mafua mai le taua ma malo i fafo ae le o lekeona o temoni. O se pepelo le mafaatusalia le faapea mai o ituaiga ta\u02bbifau ta\u02bbitasi o lo\u02bbo fa\u02bbaalia ai lekeona o temoni, o lo\u02bbo galulue i olaga o tagata.<\/p>\n<hr \/>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-faataoto-i-le-akerise-o-le-perofeta-o-ioelu\/#O_le_faataoto_i_le_akerise_o_le_perofeta_o_Ioelu\" >O le faataoto i le akerise o le perofeta o Ioelu<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-faataoto-i-le-akerise-o-le-perofeta-o-ioelu\/#Folasaga\" >Folasaga<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-faataoto-i-le-akerise-o-le-perofeta-o-ioelu\/#Le_faataoto\" >Le faataoto<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_faataoto_i_le_akerise_o_le_perofeta_o_Ioelu\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>O le faataoto i le akerise o le perofeta o Ioelu <\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Folasaga\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Folasaga<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>E valea le aofa\u02bbi o lauga, tala, tusi ma fa\u02bbaaliga o lo\u02bbo fa\u02bbamatalaina ai le va\u02bbai o akerise, na fa\u02bbalauiloa e le perofeta o Ioelu, o ni temoni o temoni o lo\u02bbo osofa\u02bbia le pule a tagata le fa\u02bbatuatua o lo\u02bbo sefulua\u02bbi.<\/p>\n<p>O se su\u02bbesu\u02bbega faigofie ile Initaneti e toe fa\u02bbafo\u02bbi mai ai le anoanoa\u02bbi o tala ma tusi [1] o lo\u02bbo ta\u02bbua fa\u02bbapea o le akerise o lekeona o temoni o lo\u02bbo galulue sa\u02bbo i aseta a tagata, fa\u02bbaleagaina fale, ta\u02bbavale, lavalava, fa\u02bbatau, totogi, ma isi. O nei temoni e mafua ai mala i totonu o ta\u02bbavale, vaalele, va\u02bba magoto, talepe fale, fasiotia tagata, fa\u02bbatama\u02bbia malo, aiga, ekalesia, fa\u02bbaipoipoga ma fale.<\/p>\n<p>E sa\u02bbo, o le a le mea ua fai ma sui o le faataoto i le akerise na fa\u02bbailoa e Ioelu? O temoni o temoni?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Le_faataoto\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Le faataoto <\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;O le toega o le anufe, o le akerise &#8216;aina, o le toe o le akerise, o le akerise&#8217; ai ma le toe o le akerise, le aphid &#8216;ai.&#8221;<\/strong> (Ioelu 1: 4)<\/p>\n<p>Ae ou te le\u02bbi au\u02bbili\u02bbiliina le tusitusiga, ou te mana\u02bbo e fa\u02bbamautinoa atu i le tagata faitau, o fa\u02bbatusa o le anufe, le akerise, le akerise ma le aphid, o lo\u02bbo faia ai le fa\u02bbata\u02bbita\u02bbiga a le perofeta o Ioelu, e le o ni temoni. So\u02bbo se auala lava, i lenei tulaga, e fa\u02bbamoemoe e fa\u02bbaseseina le le fa\u02bbaeteete e ala i le faia o le tagata ma le neophyte o se faigofie ona pu\u02bbeina mo le le mafaufau ali\u02bbi po\u02bbo le mea sili, le malamalama i le Tusi Paia upu moni.<\/p>\n<p>O le faataoto na fofogaina e le perofeta o Ioelu sa i ai se aufaitau faapitoa: o tagata Iutaia, a o le i faataapeapeina. Ina ua folafola atu e Ioelu le feau a le Atua i toeaiina ma tagata o le laueleele, na te le\u02bbi taula\u02bbi i tagata, pei na ia talanoa e uiga i le paneta lalolagi, muamua, o le fe\u02bbau sa fa\u02bbatatau i ta\u02bbita\u02bbi Iutaia ma tagata o lo\u02bbo nonofo i le laueleele o Kanana, o lona uiga, o tagata lutaia. (Ioelu 1: 2)<\/p>\n<p>O le fa\u02bbalauteleina o le lautele o valo\u02bbaga, talanoa i Nuu Ese po\u02bbo le talanoa foi i tagata o le Ekalesia a Keriso, o le mimiloina lea o le feau a le perofeta o Ioelu, aua o le fa\u02bbatatauina o le fe\u02bbau o tagata Isaraelu, e pei ona mafai ona vaaia mai le mulimuli fuaiupu mai le fuaiupu: <strong>&#8216;&#8230; po\u02bbo, i aso o o outou tam\u0101&#8217;<\/strong>, o se auala e fa\u02bbasino i augatupulaga na muamua o le fanauga a Isaraelu.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Fa\u02bbalogo mai i lenei, outou e toeaiina ma fa\u02bbalogo, outou uma o nonofo i le lalolagi: Na tupu lenei mea io outou aso pe, io outou matua aso?&#8221;<\/strong> (Ioelu 1: 2)<\/p>\n<p>O tagata Isaraelu e tatau ona tu\u02bbuina atu le feau a le perofeta o Ioelu, e uiga i s\u0113 akerise, i a latou fanau ma fanau i a latou fanau, ina ia o\u02bbo atu le fe\u02bbau i augatupulaga i le lumana\u02bbi. (Ioelu 1: 3)<\/p>\n<p>Ma o a ni akerise i le faataoto? O le tali o loo maua i le fuaiupu 6: o se malo tele ma tele atunuu i fafo!<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Aua o le atunu\u02bbu malosi e le mafaitaulia ua tula\u02bbi mai e tau ma lo\u02bbu fanua; o latou nifo o dandelions ma o latou auvae o le leona leona.\u201d<\/strong> (Ioelu 1: 6)<\/p>\n<p>O le perofeta foi o Ieremia, sa ia faatatau foi i osofa\u02bbiga a tagata mai fafo, ma faaaoga ai isi ata:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>Ona o le a ou asiasi atu ia te oe ma ituaiga leaga e fa, ua fetalai mai ai le Alii: ma le pelu e fasioti ma maile, e tosoina i latou, ma manu o le lagi ma manu o le lalolagi, e &#8216;aina ma faaumatia i latou. &#8220;<\/strong> (Iere 15: 3)<\/p>\n<p>O le osofa\u02bbiga a malo ese na uma ona valo\u02bbia e le perofeta o Mose:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cE fa\u02bbat\u016bina e le ALI\u02bbI le nu\u02bbu e tau ma oe, mai le tulu\u02bbiga o le lalolagi, e lele pei o le aeto, o le nu\u02bbu e te l\u0113 malamalama i lana gagana; Le nu\u02bbu e fa\u02bbata\u02bbita\u02bbi, e le fa\u02bbaaloalo i foliga o le toea\u02bbina, pe alofa i le taule\u02bbale\u02bba; E &#8216;ai fo\u02bbi o ia i fua o au manu ma fua o lou lau\u02bbele\u02bbele, se\u02bbia fa\u02bbaumatia oe; e na te l\u0113 tu\u02bbua fo\u02bbi &#8216;i\u0101 te oe saito, tau, po\u02bbo le suau\u02bbu, po\u02bbo le tama\u02bbi povi, po\u02bbo au mamoe, se\u02bbia fa\u02bbaumatia oe.\u201d<\/strong> (Teu 28: 49-51)<\/p>\n<p>Na faia foi e le perofeta o Ioelu le valo\u02bbaga lava lea e tasi, peita\u02bbi, na ia tusia se faataoto e fa\u02bbafaigofie ai le fa\u02bbasilasilaina o mea e tutupu i le lumana\u02bbi, mai matua i fanau. Fa\u02bbafefea e se tasi ona galo se fa\u02bbata\u02bboto o lo\u02bbo fa\u02bbaali mai ni akerise, na te fa\u02bbaumatia mea uma i o latou luma?<\/p>\n<p>O le osofa\u02bbiga a Kaletaia e fa\u02bbatusatusa i le fa\u02bbatama\u02bbiga na mafua mai i akerise, ona o le a latou osofa\u02bbia a\u02bbai o Isaraelu, e pei o Etena, lea, ina ua mae\u02bba le osofa\u02bbiga a Papelonia, na o le faatafunaina o le a totoe.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cAso o le pogisa ma le pouliuli; aso o ao ma le pouliuli mafiafia, pei o le taeao ua sosolo i luga o mauga; tagata silisili ma mamana, e le\u02bbi iai lava, talu mai aso anamu\u0101, pe mulimuli mai ia i latou mo tausaga a sau, mai lea tupulaga i lea tupulaga. O luma o ia e mu ai le afi ma i ona tua se mumu mum\u016b; o le laueleele i ona luma ua pei o le faato\u02bbaga o Etena, ae i ona tua atu o le toafa tuufua; ioe, e leai se mea e sola &#8216;ese ia te oe.\u201d<\/strong> (Ioelu 2: 2-3)<\/p>\n<p>O le faataoto i le akerise na mafua ai le fa\u02bbata\u02bbita\u02bbiga o le valo\u02bbaga e Mose, aua o le atunu\u02bbu o le a osofa\u02bbia Isaraelu o le a fa\u02bbaumatia mea uma na faia e manu ma le fanua. O le a leai se saito, tatau, suau\u02bbu po\u02bbo se fanau manu, ona o osofa\u02bbiga mai fafo.<\/p>\n<p>O le vine ma le mati o ni fa\u02bbatusa e fa\u02bbasino i fale e lua o le fanauga a Iakopo: o Iuta ma Isaraelu, o lona uiga o le valo\u02bbaga ma le fa\u02bbata\u02bbita\u02bbiga, na o le pau lava lea, o le fanauga a Isaraelu. O le tu\u02bbuina o tamaloloa, po\u02bbo Nuu Ese, po\u02bbo le ekalesia, o ni mea o gaioiga a s\u0113 akerise, o se mea fa\u02bbaata a le ulu o se tagata le malamalama.<\/p>\n<p>Na faatusatusa e perofeta o Isaia ma Ieremia malo ese i manu fe\u02bbai o le vao, nai lo le fa\u02bbaogaina o le akerise.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;O oe, manu uma o le vao, manu uma o le vao, sau e &#8216;a\u02bbai&#8221;<\/strong> (Is 56: 9);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cO le mea lea e taia ai i latou e le leona mai le vao, e taia foi i latou e le luko mai toafa; o le nameri e leoleo ona &#8216;a\u02bbai; po o ai lava e sau mai ia i latou e nutililiia; ona ua faateleina a latou solitulafono, ua faateleina a latou liliuese. \u201d<\/strong> (Iere 5: 6)<\/p>\n<p>O le fa\u02bbaleagaina fa\u02bbamatalaina e le gaioiga a s\u0113 akerise, e fa\u02bbasino i leaga sili na mafua mai le taua ma malo i fafo ae le o lekeona o temoni. O se pepelo le mafaatusalia le faapea mai o ituaiga ta\u02bbifau ta\u02bbitasi o lo\u02bbo fa\u02bbaalia ai lekeona o temoni, o lo\u02bbo galulue i olaga o tagata.<\/p>\n<p>Soo se tasi e fai mai o le akerise o se ituaiga o lekeona o temoni, o le e galue i olaga o i latou e le usitai i le Atua, o se pepelo.<\/p>\n<p>Na fetuu e le Atua le lalolagi ona o le le usita\u02bbi o Atamu, ma i\u02bbu ai lava ina maumaua\u02bbi e &#8216;ai e le tagata le afu o ona foliga (Kene. 3: 17-19). O lena naunautaiga faalelagi e pa&#8217;\u016b i luga oe amiotonu ma amioletonu! O le isi fetuu na pa\u02bbu mai i tagata uma, tagata Iutaia ma Nuu Ese, o le oti, lea e vavae\u02bbeseina ai tagata uma mai le mamalu o le Atua.<\/p>\n<p>Peitai, e ui lava i le fetuu na mafua mai i le solitulafono a Atamu, o le laki na lafoina i luga o vae o ana fanau uma, e aunoa ma le faailogaina o le amiotonu ma le le tonu &#8220;aua o taimi ma avanoa e aafia ai tagata uma, le manino&#8221; (Faata 9:11). Soo se tasi e galue i lenei olaga ua i ai le aia tatau e &#8216;ai, aua o le tulafono o le luluina e tutusa mo tagata uma: amiotonu ma le le tonu.<\/p>\n<p>O le fai mai o le tipi locust gaioiga i le ola o tagata le talitonu o se sese. O le fai atu o le vaega o le mea maua e se le fa\u02bbatuatua mai lana galuega, o ana temoni e scabrous, aua o le laueleele ma ona tumu e a le Ali\u02bbi.<\/p>\n<p>O le fa\u02bbaaogaina o le Isaia 55, fuaiupu 2, e talanoa ai i mea tautupe, e molimau faasaga i le moni o le Tusi. Ina ua fesili atu Isaia i tagata, e uiga i le fa\u02bbaaluina o a latou mea e maua i le galue i mea e le o le areto, na te le\u02bbi talanoa e uiga i sikaleti, meainu, fa\u02bbafiafiaga, vaila\u02bbau, ma isi. Sa a\u02bboa\u02bbi le Atua i tagata mo le fa\u02bbaaluina o mea na ia maua i taulaga, taulaga e le fa\u02bbafiafiaina ai le Atua (Isa 1: 11-12; Isa 66: 3).<\/p>\n<p>O le mea e fiafia i ai le Atua, ma e fa\u02bbamalieina moni ai le tagata, o le a ia fa\u02bbalogo i le afioga a le Atua, aua, &#8216;o le tali e sili i le taulaga&#8217;. (1 Samu 15: 22) Ae o le fanauga a Isaraelu na osi taulaga, o lona uiga, na latou fa\u02bbaaluina fua o galuega i mea latou te le\u02bbi fa\u02bbamalieina!<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cA ua fai atu Samuelu, &#8216;E fiafia tele le ALI\u02bbI i taulaga m\u016b ma taulaga, e pei o le usiusita\u02bbii le afioga a le ALI\u02bbI? Fa\u02bbauta, o le usiusita\u02bbi e sili lea i le taulaga; ma tautua ia sili atu nai lo ga\u02bbo mamoe. &#8220;<\/strong> (1 Samu 15:22)<\/p>\n<p>E valea le fai atu o le akerise fa\u02bbatama\u02bbia e fa\u02bbasino i mala fa\u02bbalenatura, mala, leaga o le tau, ma isi mea, ae fa\u02bbaoga le Ioane 10, fuaiupu 10, lea na sau ai le gaoi, a le o le fasioti, gaoi ma fa\u02bbaleaga, o se gaioiga a le tiapolo. , o le leaga le faitau ma mafua\u02bbaga leaga. O le fai mai o le lekeona o temoni, o lo\u02bbo fa\u02bbata\u02bbita\u02bbia e le akerise fa\u02bbatamaia, o tagata fasioti tagata latou te faia le mea na fai mai ai le Ioane 10, fuaiupu 10; e leaga.<\/p>\n<p>O le gaoi na fai mai Iesu na sau e fasioti, gaoi ma faaleaga e le faatatau i le tiapolo, ae o ta\u02bbita\u02bbi o Isaraelu, na o atu i Ona luma. O ta\u02bbita\u02bbi o Isaraelu o gaoi ma gaoi mea, na latou faia a\u02bbo le\u02bbi afio mai Iesu, ona o mea na valoia e perofeta.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;O lenei fale, ua fa\u02bbaigoaina i lo\u02bbu igoa, o se ana o faomea i ou mata? Fa\u02bbauta, o a\u02bbu, ua ou vaai lava i lenei, ua fetalai mai ai le ALII.\u201d<\/strong> (Iere 7:11);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;O i latou uma na muamua atu ia te a\u02bbu o gaoi ma gaoi; ae e le\u02bbi lagona e mamoe. \u201d<\/strong> (Ioane 10: 8);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;O le gaoi e sau na o le gaoi, fasioti ma fa\u02bbaleaga; Ua ou sau ina ia latou maua le ola, ia maua ai lava.\u201d<\/strong> (Ioane 10:10);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cOna fetalai atu lea o ia ia te i latou, ua tusia, E ta\u02bbua lo\u02bbu fale o le fale tatalo; a ua e faia ma ana o gaoi\u201d<\/strong>. (Mat 21:13)<\/p>\n<p>O le i\u02bbuga o failauga oe na fa\u02bbaaogaina le fa\u02bbata\u02bboto o s\u0113 akerise e sili atu ona ese pe a fai o se auala e fo\u02bbia ai le akerise: ia avea ma sefulua\u02bbi!<\/p>\n<p>A o le akerise na fai ma sui o le malo Kaletaia, lea na osofa\u02bbia Ierusalema i le 586 TLM, ina ua osofa\u02bbia e Nepukanesa II &#8211; le tupu o Papelonia &#8211; le malo o Iuta, fa\u02bbatama\u02bbiaina uma le taulaga o Ierusalema ma le Malumalu, ma ave fa\u02bbapagota tagata Iutaia i Mesopotamia , fa\u02bbafefea ona manumalo i nei &#8216;akerise&#8217;, pe afai o Kaletaia ua leai ni?<\/p>\n<p>E le gata i le faapea mai o le akerise i le faataoto a Ioelu o ituaiga eseese o temoni, o le tele o failauga fai mai na o le pau lava le auala e sasa ai i latou o le faamaoni i sefuluai ma taulaga! Le moni!<\/p>\n<p>O le fanauga a Isaraelu na puapuagatia i le osofaiga a nuu ese, aua latou te le i malolo le laueleele, e tusa ma le afioga a le Alii, ma e le ona latou te le va\u02bbafa\u02bbatau, pei ona tatou faitau ai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cOu te fa\u02bbata\u02bbape\u02bbape fo\u02bbi &#8216;i\u0101 te oe i nu\u02bbu, ma&#8217; ou tosoina le pelu i ou tua; e fa\u02bbatafunaina lou lau\u02bbele\u02bbele ma tu\u02bbufua ou &#8216;a\u02bbai. &#8216;Ona&#8217; oli\u02bboli ai lea o le lau\u02bbele\u02bbele i ona sapati, i aso uma o lona fa\u02bbatafunaina, ma e i ai oe i le lau\u02bbele\u02bbele o ou fili; ona malolo ai lea o le laueleele ma ta\u02bbalo i ona Aso To\u02bbona\u02bbi. E malolo foi o ia i aso uma o le faatafunaina, aua na te le i malolo i ou sapati, ina ua nofo ai iina &#8220;<\/strong>(Lev 26:33 -35).<\/p>\n<p>Ona o le le mapu le lalolagi, na fa\u02bbatulagaina e le Atua le 70 vaiaso o Tanielu, e pei ona tusia i le Tusi o Nofoaiga a Tupu.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cIna ia taunuu le afioga a leova i le fofoga o Ieremia, se\u02bbia fiafia le laueleele i ona sapati; o aso uma foi o le faatafunaina na totoe se\u02bbia mae\u02bba tausaga e fitusefulu.\u201d<\/strong> (2 Chr 36:21).<\/p>\n<p>O le faitioga a Malaki e uiga i le aumaia uma o sefuluai i le mea e teu ai tupe, e umi lava talu ona faaaunuua Papelonia (Mala 3:10). O le perofeta o Malaki o se vaitaimi o Esera ma Neemia, i le vaitaimi talu ona faaaunuua, ina ua uma ona toe fausia pa o Ierusalema, tusa o le 445 TLM.<\/p>\n<p>E manino le Tusi Paia:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Faapei o se manu lele, pei o le folo, lele, e fa\u02bbapea foi le malaia e aunoa ma se mafua\u02bbaga<\/strong>. (Fat 26: 2)<\/p>\n<p>Pe na o\u02bbo le malaia i le f\u0101nauga a Isaraelu i gaoioiga a temoni? Leai! O temoni e fetuuina e le natura, ae le o latou o mafua\u02bbaga o malaia i tagata. O le mafua\u02bbaga o le malaia na o\u02bbo i le fanauga a Isaraelu o le le usiusita\u02bbi i poloa\u02bbiga a le Atua, na avatua e Mose. O le osofa\u02bbiga a Papelonia na mafua ona o le le usiusita\u02bbi o Isaraelu ae le o gaoioiga a temoni!<\/p>\n<p>I le fanauga a Isaraelu, na tuuina mai e le Atua faamanuiaga ma fetuu ma o le mautauave mo le mauaina o ia mea, i le faasologa, usita\u02bbi ma le le usiusita\u02bbi. O le mafua\u02bbaga o le malaia o le le usiusita\u02bbi, aua a leai se fetuu o le a leai se fa\u02bbafanoga.<\/p>\n<p>Ma o ai na faavaeina le fetuu? Le Atua Lava Ia!<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8216;Ae peita\u02bbio oe, pe a e l\u0113 fa\u02bbalogo i le si\u02bbufofoga o le ALI\u02bbI lou Atua, ma&#8217; e te l\u0113 fa\u02bbaeteete e tausi i ana poloa\u02bbiga ma ana tulafono uma na &#8216;ou poloa\u02bbi atu ai&#8217; i\u0101 te oe i le aso, &#8216;ona o\u02bbo mai ai lea&#8217; i\u0101 te oe o nei malaia uma, ma maua oe. Malaia oe i le taulaga ma malaia oe i le atunuu. Malaia lau ato ma lau paluga. Fetuuina le fua o lou manava ma le fua o lou laueleele ma le fanau o lau povi ma au mamoe. Fetuuina oe pe a e ulufale ma fetuu oe o le a oe pe a e alu. E fa\u02bbao\u02bboina le malaia e le ALI\u02bbI &#8216;i\u0101 te oe; le mautonu ma le to\u02bbilalo i mea uma e te lima faia ai; se\u02bbia e fa\u02bbaumatia ma fa\u02bbafuase\u02bbi ona e fano, ona o le leaga o au galuega, na e tuua ai a\u02bbu.\u201d<\/strong> (Teu 28: 15-20)<\/p>\n<p>E mautinoa lava, leai se mafua\u02bbaga, e leai se fa\u02bbafanoga!<\/p>\n<p>O saofaga tau tupe i se fa\u02bbaputuga foa\u02bbi e le fa\u02bbasa\u02bbolotoina se tasi mai temoni, fetuu, leaga mata, ma isi. O ia fe\u02bbau e pepelo e fa\u02bbafeso\u02bbota\u02bbi ai mea faigofie. E le faapea ona e leai sau iloa o le a le fa\u02bbasalaina oe:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cO le tagata lapata\u02bbi latou te vaaia le leaga ma lafi ai; a\u02bbo tagata faigofie e pasi ma latou fa\u02bbasala i le fa\u02bbasalaga.\u201d<\/strong> (Fat 27:12)<\/p>\n<p>Fa\u02bbaalia le valea i luma o le Atua e le fa\u02bbasa\u02bbolotoina se tasi mai iuga. O le mea lea e mana\u02bbomia ai ona ua\u02bbi le tagata i le si\u02bbufofoga o le Atua.<\/p>\n<p>Peitai, e i ai i latou e fa\u02bbalogo i le afioga a le Atua, peita\u02bbi, filifili e savavali e tusa ai ma le mea o lo\u02bbo tu\u02bbuina atu i ai e o latou loto fa\u02bba\u02bbole\u02bbole, o le a latou maua le filemu. Sili pepelo, aua o le fa\u02bbamanuiaga a le Ali\u02bbi e mo i latou e fa\u02bbalogo i Lana afioga.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ma e ono tupu, a fa\u02bbalogo se tasi i upu o lenei malaia, o le a ia fa\u02bbamanuiaina o ia lava i lona loto, fai mai: O le a ou maua le filemu, tusa lava pe ou te savali e tusa ma le manatu o lo\u02bbu loto; e fa\u02bbaopopo i le fia inu, o le inu.\u201d<\/strong> (Teu 29:19)<\/p>\n<p>O le lesona na a\u02bboa\u02bbo mai e le aposetolo o Paulo i Korinito, o le tagata talitonu ia Keriso Iesu, na ia faailoa mai i le faataoto i le akerise.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Na faia ia mea ia te i tatou i le fa\u02bbatusa, ne\u02bbi tatou mana\u02bbo i mea leaga e pei ona latou faia.&#8221;<\/strong> (1 Kori 10: 6).<\/p>\n<p>Mo i latou e talitonu o Iesu o le Keriso, e le toe i ai se fa\u02bbasalaga, ma o le mea tatou te faitau ai mai le fanauga a Isaraelu o lea tatou te le faia le tutusa mea sese. Afai e leai se fa\u02bbasalaga mo se tasi o se fou meaola, e mautinoa lava o ia o lafi ma Keriso i le Atua, o le mea lea, na te le tau fefefe i temoni, fetuu, ma isi.<\/p>\n<p>Po o ai lava o ia Keriso le leaga o le a le papa\u02bbi i ai, aua o ia o lafi ma Keriso, i le Atua.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ua tatou iloa o tagata uma e fanau i la le Atua e le agasala; ae o le mea e faia e le Atua e taofia ia lava, ma o le leaga e le pa\u02bbi i ai. &#8220;<\/strong> (1 Ioane 5:18);<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Aua ua e oti ma o lou olaga o lafi faatasi ma Keriso, i le Atua.&#8221;<\/strong> (Kol 3: 3)<\/p>\n<p>O tagata talitonu uma ia Keriso ua fa\u02bbamanuiaina i fa\u02bbamanuiaga fa\u02bbaleagaga uma ia Keriso Iesu (Efe. 1: 3), o lona uiga e leai se mea e fefefe ai i gaioiga a temoni.<\/p>\n<p>Pau lava le fetuu e mafai ona o\u02bbo atu i le tagata talitonu o le fa\u02bbatagaina o ia e fa\u02bbaseseina e tagata o lo\u02bbo latou, i togafiti pepelo, fa\u02bbaseseina latou lava, o ese mai le mea moni o le tala lelei (Efe 4:14; 2 Pete 2: 20-21), o le mea lea, e fa\u02bbatatau i mea, o ia e sili atu nai lo le manumalo, ma e leai se meaola mafai ona vavae\u02bbeseina ia mai le alofa o le Atua, o ia o ia Keriso.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ae i nei mea uma, tatou sili atu nai lo manumalo, e le tasi na alofa ia i tatou. Aua ou te mautinoa e le o le oti, po\u02bbo le ola, po\u02bbo agelu, po\u02bbo itumalo, po\u02bbo mana, po\u02bbo le taimi nei, po\u02bbo le lumana\u02bbi, po\u02bbo le maualuga, po\u02bbo le loloto, po\u02bbo se isi lava meaola, e mafai ona vavae\u02bbeseina i tatou o le alofa o le Atua, o loo ia Keriso Iesu lo tatou Alii\u201d<\/strong> (Roma 8: 37-39).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O le fa\u02bbaleagaina fa\u02bbamatalaina e le gaioiga a s\u0113 akerise, e fa\u02bbasino i leaga sili na mafua mai le taua ma malo i fafo ae le o lekeona o temoni. O se pepelo le mafaatusalia le faapea mai o ituaiga ta\u02bbifau ta\u02bbitasi o lo\u02bbo fa\u02bbaalia ai lekeona o temoni, o lo\u02bbo galulue i olaga o tagata.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[3,5,7,20],"class_list":["post-22","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-akerise","tag-faataoto","tag-ioelu","tag-perofeta"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}