{"id":28,"date":"2021-01-30T21:42:48","date_gmt":"2021-01-31T00:42:48","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/ws\/?p=28"},"modified":"2021-01-30T21:42:48","modified_gmt":"2021-01-31T00:42:48","slug":"pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/","title":{"rendered":"Pe na liligi e Maria le uu manogi i vae o Iesu?"},"content":{"rendered":"<p>O Maria, e igoa ia Magdalena, e le o le tuafafine o Lasalo. Pau a le matou fa\u02bbamatalaga e uiga ia Maria le Makatala, o lona saoloto mai agaga leaga ma sa iai foi i le taimi na fa\u02bbasatauroina ai Iesu ma toetu mai, fa\u02bbatasi ai ma lona tina o Maria.<\/p>\n<hr \/>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#Pe_na_liligi_e_Maria_le_uu_manogi_i_vae_o_Iesu\" >Pe na liligi e Maria le uu manogi i vae o Iesu?<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#Tala_o_le_faievagelia_Joao\" >Tala o le faievagelia Jo\u00e3o<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#Tala_a_le_au_faievagelia_o_Mataio_ma_Mareko\" >Tala a le au faievagelia o Mataio ma Mareko<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#Tala_o_le_faievagelia_o_Luka\" >Tala o le faievagelia o Luka<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#Evagelia_a_Synoptic\" >Evagelia a Synoptic<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/pe-na-liligi-e-maria-le-uu-manogi-i-vae-o-iesu\/#O_le_Marias\" >O le Marias<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Pe_na_liligi_e_Maria_le_uu_manogi_i_vae_o_Iesu\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Pe na liligi e Maria le uu manogi i vae o Iesu? <\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tala_o_le_faievagelia_Joao\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Tala o le faievagelia Jo\u00e3o<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Na faamatala e le faievagelia o Ioane, o Iesu, i le ono aso a o lumanai le Paseka, na alu i le taulaga o Petania, le taulaga o Lasalo, o le na maliu mo aso e fa ma o Iesu na toe faatuina mai le oti (Ioane 12: 1).<\/p>\n<p>O le taumafataga na ofoina atu ma, pei ona masani ai, na auauna atu Mareta i le laulau, o Iesu ma Lasalo, faatasi ai ma isi (Luka 10:40; Ioane 12: 2).<\/p>\n<p>I se taimi pu\u02bbupu\u02bbu, i le taimi o le talisuaga, i luma o le au so\u02bbo, na tago ai Maria i le mea manogi o le nato, ua matua taua lava, ma uuina aao o Iesu. Ona amata ai lea ona ia faamamago vae o Iesu i lona lauulu, o lea sa fai ai le fale manogi i le manogi o le uu (Ioane 12: 3).<\/p>\n<p>O le Maria lava lea na tu i vae o Iesu e fa\u02bbalogo i ana a\u02bboa\u02bboga, a\u02bbo Mareta na te tausia feau i le fale (Ioane 11: 2; Luka 10:42).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tala_a_le_au_faievagelia_o_Mataio_ma_Mareko\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Tala a le au faievagelia o Mataio ma Mareko<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O tusitala Evagelia o Mataio ma Mareko o lo\u02bbo fa\u02bbamatalaina se mea tutusa na tupu, lea na feagai ma se fafine na masa\u02bba se mea manogi, o se gaioiga e pei o le fa\u02bbata\u02bbita\u02bbiga na faia e Maria, le uso o Lasalo, peita\u02bbi, na liligi e le fafine lenei le ulu i luga o le ulu o Iesu ma na te le\u02bbi fa\u02bbaaogaina lona lauulu e mago ia.<\/p>\n<p>O le evagelia o Mareko na ia ta\u02bbua le mea na tupu i le taimi e lua aso ao lumanai le Eseta, ma na tofu uma e Mataio ma Mareko le nofoaga o Simona le lepela (Mareko 14: 1-3; Mt 26: 6-7).<\/p>\n<p>E le pei o Ioane, e le\u02bbi lesitalaina e faievagelia Mataio ma Mareko le igoa o le fafine, lea e fa\u02bbaalia ai o ia o se tagata ese mai le li\u02bbo o le au aposetolo, talu ai na iloa uma e tagata Lasalo ma ona tuafafine e to\u02bbalua, o Mareta ma Maria.<\/p>\n<p>O le iloaina o le tagata fa\u02bbailoga po\u02bbo la latou fai\u0101 ma le isi, lea ua lauiloa, faia le galo tagata fa\u02bbamatala e resitara le igoa o le tagata. E le o ta\u02bbua e le fai evagelia o Ioane le igoa o le fafine Samaria, aua o ia o se tagata e le feso\u02bbota\u02bbi ma tagata Iutaia, o ia o se fafine ma o se tagata ese, o le mea lea, e le\u02bbi latalata le au soo ia te ia. O le mea na iloga ai le fafine o lona tupuaga, Samaria, ma le feeseeseaiga i le va o tagata Samaria ma tagata Iutaia, o mataupu e taua tele mo le fa\u02bbamatalaga (Ioane 4: 7).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tala_o_le_faievagelia_o_Luka\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Tala o le faievagelia o Luka<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ua toe faamatala e Luka le isi mea na tupu, e aofia ai Iesu ma le fafine, ina ua vala\u02bbaulia o ia e le Faresaio e &#8216;ai. Ina ua nofo Iesu i le laulau, na alu ane se fafine o lo\u02bbo tagi, ma mulumulu vae o Iesu i loimata ma soloi ona vae i lona lauulu; ona sogi atu ai lea ma uuina vae o Iesu i le uu uu sa i totonu o le ipu (Luka 7: 37-38).<\/p>\n<p>O le Faresaio, i le vaai atu i lenei vaaiga, muimui, faapea: <strong>&#8220;Ana fai o ia o se perofeta, semanu na te iloa le fafine ma le fafine lea na pa\u02bbi atu ia te ia, aua o ia o le tagata agasala&#8221;<\/strong> (Luka 7:39). Na iloa e le Faresaio le fafine ma faaigoaina o ia o le tagata agasala, ae e le\u02bbi iloa o ia e le faievagelia o Luka ma e le taua foi lona igoa, aua e leai sona sootaga ma isi tagata o le Feagaiga Fou.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Evagelia_a_Synoptic\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Evagelia a Synoptic<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le mea e mafai ona vaaia mai le faitauina o evagelia a synoptic o le, ono aso ao lumanai le Paseka, o Maria, le uso o Lasalo, i le taulaga o Petania, i le taimi o le taumafataga, uuina vae o Iesu ma solo i lona lauulu. Mulimuli ane, o le isi fafine, e le\u02bbo fa\u02bbaalia lona igoa, i le fale o Simona le lepela, na liligiina foi le uu manogi lava i luga o le ulu o Iesu, ma fa\u02bbau\u02bbuina ai lona tino (Mt 26: 7 ma le 12; Mareko 14: 3 ma le 8).<\/p>\n<p>I tala a le au faievagelia o Mataio ma Mareko, sa iai Iesu i Petania, i le fale o le lepela o Simona, ina ua liligi e le fafine se fagu uu taugata i lona ulu. O le gaioiga a le fafine na mafua ai le ita o le au so\u02bbo, ma fai mai o le uu manogi e taugata tele ma e mafai ona ave i tagata matitiva. O Iesu foi, na ia otegia le au soo, ma faamamafa le tulafono (Teu 15:11), ma o le gaioiga a lena fafine o le auupega o lona maliu ma lona tuugamau, ma o lena mea na tupu o le a lipotia i soo se mea folafolaina le tala lelei (Mt 26: 10-13; Mareko 14: 6-9).<\/p>\n<p>I le Evagelia a John, na ia faamatala ai o le mea na tupu na faia i Petania, i le ono aso a o lumanai le Eseta, ma sa i ai foi Lasalo. Na ia fa\u02bbailoa atu, na tago Maria i le uu manogi ma fa\u02bbau\u02bbu vae o Iesu, ma soloi i lona lauulu, a o Marta na laulauina le laulau, o lo\u02bbo ta\u02bbu mai ai na faia le taumafataga i le fale o Lasalo.<\/p>\n<p>O Maria, e igoa ia Magdalena, e le o le tuafafine o Lasalo. Pau a le matou fa\u02bbamatalaga e uiga ia Maria le Makatala, o lona saoloto mai agaga leaga ma sa iai foi i le taimi na fa\u02bbasatauroina ai Iesu ma toetu mai, fa\u02bbatasi ai ma lona tina o Maria.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ma nisi fafine na fa\u02bbamaloloina e agaga leaga ma ma\u02bbi, o Maria, na ta\u02bbua o Makatala, o le na sau ai temoni e fitu&#8221;<\/strong> (Luka 8: 2).<\/p>\n<p>O Maria le Makatala, e le o le fafine agasala na mulumulu vae o Iesu i ona loimata i le fale o le Faresaio, pei ona lipotia e le faievagelia o Luka. E leai se fa\u02bbavae fa\u02bbale-Tusi Paia mo le mafaufauina o Maria le Makatala o se talitane po\u02bbo le tagata agasala po\u02bbo, o le tuafafine o Lasalo.<\/p>\n<p>O Sagato Gregory le Sili, na soifua mo le toeititi 1500 tausaga, o ia lea na fa\u02bbamaonia seseina Maria Magdalene o le &#8220;tagata agasala&#8221; o le Luka 8, fuaiupu 2, ma o le Maria lava lea o Petania, le tuafafine o Lasalo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_Marias\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>O le Marias<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ua faamanino mai e le fai Evagelia o Ioane, o le fafine na fa\u02bbau\u02bbuina vae o Keriso i Petania i le taimi o le taumafataga o Maria, le tuafafine o Lasalo (Ioane 11: 2). E foliga mai e le\u02bbi sese le faievagelia ile fa\u02bbailoga o le tagata na fa\u02bbau\u02bbuina vae o Keriso ma fa\u02bbamagoina i lona lauulu, pei ona ia iloa uma: Maria, le tuafafine o Lasalo ma Maria le Makatala, o lona uiga la o le fafine na fa\u02bbau\u02bbuina vae o Iesu o e le o Maria le Makatala.<\/p>\n<p>O le faievagelia o Luka, ina ua uma ona faamatala le tala o le fafine o le, i le fale o le Faresaio, na mulumulu vae o Iesu i loimata ma soloi i lona lauulu, faatatau ia Maria le Makatala o se soo o Iesu, ma isi fafine. O le mea lea, na iloa e le fai evagelia o Lucas Maria le Makatala, ma e leai se mafua\u02bbaga na ia &#8216;ave\u02bbesea ai lona igoa, pe afai o le fafine na mulumuluina vae o Iesu ma loimata o Maria Makatala.<\/p>\n<p>E taua le ta\u02bbua o le mea na tupu na fa\u02bbamatalaina e le foma\u02bbi pele na tupu fa\u02bbata\u02bbamilomilo i Kalilaia, ma i se taimi ese o le Paseka, fa\u02bbapitoa lava le Paseka na muamua atu i le maliu o Keriso. O le Paseka mulimuli na fa\u02bbatoa lipotia mai i le mataupu 22, a\u02bbo le tala i le fafine na fa\u02bbasusu vae o Iesu na lipotia mai i le mataupu e 7 o le tala lelei a Luka.<\/p>\n<p>E ui lava i mea e tutusa ai tala na fa\u02bbamatalaina e le au faievagelia, ae o tala a Mataio ma Mareko o lo\u02bbo fa\u02bbasino i le fafine lava lea e tasi, e le o Maria, le tuafafine o Lasalo, po\u02bbo le tagata agasala foi na lipotia e Luka.<\/p>\n<p>O eseesega i le va o le tala na faamatala e Mataio ma Mareko, na faamatala e Luka ma Ioane, fai mai o le tala na tusia e Mataio ma Mareko e faatatau i le fafine e le iloa e le au aposetolo. Na ia liligiina le pulupulu pele i luga o le ulu o Keriso, a\u02bbo isi fafine e to\u02bbalua, o Maria le tuafafine o Lasalo ma le tagata agasala, na fa\u02bbau\u02bbuina aao o Keriso.<\/p>\n<p>E le\u02bbo ta\u02bbua e Mateus ma Marcos le tagata o Lasalo, e ui i lo la\u02bbua taua i le talafaasolopito, pe fa\u02bbasino foi ia Maria, le tuafafine o Lazaro, o se fafine e masani ai le au so\u02bbo.<\/p>\n<p>E ui lava o Iesu sa i Petania, sa nofoia e Maria ma lona uso o Mareta, ae sa fai le taumafataga a Iesu i le fale o Simona le lepela i le lua aso a o lumanai le Eseta, ae le o le ono aso, e pei ona ta\u02bbu mai e le faievagelia o Ioane.<\/p>\n<p>O le fafine o lo\u02bbo iai i le tala a Mataio ma Mareko, e le\u02bbi fa\u02bbaaoga lona laulu e fa\u02bbamamago ai vae o Iesu, ae na o le liligiina lava o le manogi, ma i\u02bbu ai i le faaiuga e le o Maria, le uso o Lasalo, e o\u02bbo fo\u02bbi ia Maria. o le na iloa e le &#8216;au so\u02bbo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O Maria, e igoa ia Magdalena, e le o le tuafafine o Lasalo. Pau a le matou fa\u02bbamatalaga e uiga ia Maria le Makatala, o lona saoloto mai agaga leaga ma sa iai foi i le taimi na fa\u02bbasatauroina ai Iesu ma toetu mai, fa\u02bbatasi ai ma lona tina o Maria.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[9,13,14,24],"class_list":["post-28","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-lasalo","tag-maria","tag-maria-le-makatala","tag-uu-manogi"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}