{"id":36,"date":"2021-02-05T11:32:44","date_gmt":"2021-02-05T14:32:44","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/ws\/?p=36"},"modified":"2021-02-05T11:32:44","modified_gmt":"2021-02-05T14:32:44","slug":"o-le-tusi-a-iakopo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-tusi-a-iakopo\/","title":{"rendered":"O le Tusi a Iakopo"},"content":{"rendered":"<p>O le galuega mana\u02bbomia i le tusi a Iakopo o ia na fai mai o ia o le fa\u02bbatuatua (talitonu) o le galuega o le finafinau fa\u02bbamutaina (Iako 1: 4), o lona uiga, o le tumau talitonu i le atoatoa tulafono, le tulafono o le saolotoga (Iako 1: 25).<\/p>\n<hr \/>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-tusi-a-iakopo\/#O_le_Tusi_a_Iakopo\" >O le Tusi a Iakopo<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-tusi-a-iakopo\/#Faatomuaga\" >Faatomuaga<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-tusi-a-iakopo\/#Aotelega_o_le_Tusi_a_Iakopo\" >Aotelega o le Tusi a Iakopo<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-tusi-a-iakopo\/#O_le_sese_manatu_autu_o_le_fa%CA%BBauigaina\" >O le sese manatu autu o le fa\u02bbauigaina<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_Tusi_a_Iakopo\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>O le Tusi a Iakopo<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Faatomuaga\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Faatomuaga<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>James the Just, atonu o se tasi o uso o Iesu (Mt 13:55; Mareko 6: 3), o le tusitala o lenei tusi.<\/p>\n<p>Na faatoa liliu Uso James ina ua toetu mai Keriso (Ioane 7: 3-5; Ga 1:14; 1 Kori 15: 7; Kal 1:19), avea ma se tasi o ta\u02bbita\u02bbi o le ekalesia i Ierusalema, ma ua tofia e avea ma se tasi o o pou o le ekalesia (Kala.2: 9).<\/p>\n<p>O le tusi a Iakopo na tusia i le vaitaimi o le 45 TA. C., ae le\u02bbi o\u02bbo i le fono muamua i Ierusalema, na tupu pe tusa o le 50 d. C., lea e avea ai le tusi aupito leva o le Feagaiga Fou. Na ta\u02bbua e le tusitala o tala faasolopito o Fl\u00e1vio Josefo, na fasiotia Tiago i le tausaga 62 d. C.<\/p>\n<p>O tagata na tusia le tusi, o loo salalau tagata lutaia ua liua i le faa-kerisiano (Iako 1: 1), o le mea lea o le leo saua ma le gagana sa faapitoa lava i tagata Iutaia.<\/p>\n<p>Ina ua ia tusia lenei tusi, na taumafai James e tetee i le a\u02bboa\u02bboga a tagata Iutaia o le faatuatua i le Atua e tasi, ma le a\u02bboa\u02bboga o le tala lelei, o le talitonu ia Iesu Keriso, aua e le aoga le faapea atu, e talitonu i le Atua, ae e le usita\u02bbi i le poloa\u02bbiga a le Atua, o le Atua lea e talitonu ia Keriso.<\/p>\n<p>O le auala a James e fa\u02bbamanatu mai ai ia i tatou le mea na a\u02bboa\u02bbo mai e Iesu: <strong>\u201cAUA ne\u02bbi tou atuatuvale; e te talitonu i le Atua, e te talitonu foi ia te au \u201d<\/strong>(Ioane 14: 1), o lo\u02bbo fa\u02bbaalia ai le talafeagai o le mataupu na talanoaina e tusa ai ma le au maimoa: tagata Iutaia liliu i le fa\u02bba-Kerisiano.<\/p>\n<p>Peitai, o le le malamalama e uiga i le tusi a Iakopo salalau i Kerisinetoma uma, na ia puipuia le faaolataga e ala i galuega, tetee i le aposetolo i Nuuese, oe na puipuia le faaolataga e ala i le faatuatua.<\/p>\n<p>O le le malamalama i le faiga a James, na avea ai Matini Luteru ma mea e inoino i ai lenei tusi, ma ta\u02bbua ai o le &#8220;straw kakau&#8221;. E le\u02bbi malamalama o ia o le a\u02bboa\u02bboga a Iakopo e leai se ese\u02bbesega ma le a\u02bboa\u02bboga a le aposetolo o Paulo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Aotelega_o_le_Tusi_a_Iakopo\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>Aotelega o le Tusi a Iakopo<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le tusi a Iakopo e amata i le apoapoa\u02bbiga ia tumau i le faatuatua, talu ai i le finafinau o le galuega o le faatuatua e faaiuina (Iako 1: 3-4). Po\u02bbo ai lava onosaia tofotofoga e aunoa ma le mou atu ua fa\u02bbamanuiaina, talu ai o le a ia mauaina le pale o le ola mai le Atua, lea o le a avatua ia i latou oe usita\u02bbi (alofa) ia (Iako 1:12).<\/p>\n<p>O lo\u02bbo fa\u02bbaaoga e Iakopo le upu &#8220;fa\u02bbatuatua&#8221; i le uiga o le &#8220;talitonu&#8221;, &#8220;talitonu&#8221;, &#8220;fa\u02bbatuatuaina&#8221;, le pei o le aposetolo o Paulo, o ia na te fa\u02bbaaogaina le faaupuga i le uiga o le &#8220;talitonu&#8221; ma i le uiga o le &#8220;upu moni&#8221;, ma o le uiga mulimuli lea e sili atu ona fa\u02bbaaogaina nai lo lena.<\/p>\n<p>Ona fa\u02bbailoa mai lea e James le aano o le tala lelei, o le fanaufouina e ala i le upu moni (Iako 1:18). Ina ua mae\u02bba ta\u02bbutinoga e taua le taliaina o le upu o le talalelei o se auauna usiusita\u02bbi, o le mana lea o le Atua mo le fa\u02bbaola (Iakopo 2: 21), James apoapoa\u02bbi ana tagata fa\u02bbatalanoa ina ia fa\u02bbataunu\u02bbu le mea o lo\u02bbo fuafuaina i le tala lelei, ae le galo le a\u02bboa\u02bboga o Keriso (Iakopo 2:21).<\/p>\n<p>Na ta\u02bbua e James o so\u02bbo se tasi e mataala i le moni o le tala lelei ma tumau ai, ae le o le fa\u02bbagaloina fa\u02bbalogologo, o lo\u02bbo faia le galuega fa\u02bbatuina e le Atua: talitonu ia Keriso (Iakopo 2:25).<\/p>\n<p>I le vaai atu i le galuega mana\u02bbomia e le Atua, fa\u02bbaalia e Iakopo o le fa\u02bbalelotu e aunoa ma le taofiofia le mea e sau mai le loto, o le fa\u02bbaseseina o ia lava, ma o lena tagata lotu fa\u02bbamaonia e le aoga (Iakopo 2: 26-27).<\/p>\n<p>Ona toe vala\u02bbau lea e James o ana uo, ona ia valaauina lea e aua le fa\u02bbaaloalo i tagata, talu ai na latou ta\u02bbutino mai o i latou o tagata talitonu ia Keriso (Iako 2: 1). Afai e fai mai se tasi o ia o se talitonu i le Alii o Iesu, e tatau ona alu i luma e tusa ai ma lena talitonuga: le fa\u02bbaaloalo i tagata ona o latou tupuaga, gagana, ituaiga, malo, ma isi. (Iako 2:12)<\/p>\n<p>O le auala a Tiago e toe suia e ala i le ogaoga: &#8211; &#8216;O\u02bbu uso e&#8217;, e fesili ia i latou pe aoga le fai mai latou te fa\u02bbatuatua, pe\u02bba leai ni a latou galuega. E mafaia mo se talitonuga e aunoa ma le fa\u02bbasaoina o galuega?<\/p>\n<p>O le faaupuga galuega i le tulaga e tatau ona malamalama ai e tusa ma le manatu o le tagata o aso anamua, o le i\u02bbuga o le usita\u02bbia o se tulafono. Mo ali\u02bbi i lena taimi, o le poloa\u02bbiga a le matai ma le usiusita\u02bbi o le auauna na mafua ai galuega.<\/p>\n<p>O le auala e suia mai tagata i le faaolataga. Tulaga tasi; Po\u02bbo ai lava e i ai le fa\u02bbatuatua ia Keriso e le mafai ona fa\u02bbaaloalo. Lua: Po\u02bbo ai lava fai mai o ia e talitonu o le Atua e tasi, afai na te le faia le galuega mana\u02bbomia e le Atua, o le a le fa\u02bbaolaina.<\/p>\n<p>O le mataupu e le faatatau i se tasi e fai mai e talitonu ia Keriso, ae o se tasi e fai mai ua i ai lona fa\u02bbatuatua, peita\u02bbi, o le fa\u02bbatuatua i le Atua e tasi. Po\u02bbo ai lava e fa\u02bbatuatua ia Keriso o le a fa\u02bbaolaina, aua o le galuega lea e mana\u02bbomia e le Atua. E le mafai ona e sefe se tasi o lo\u02bbo fai<\/p>\n<p>O le galuega mana\u02bbomia o i latou na fai mai latou te talitonu (talitonu) o le galuega e fa\u02bbamutaina le onosa\u02bbi (Iako 1: 4), o lona uiga, o le tumau i le talitonuina i le atoatoa tulafono, le tulafono o le sa\u02bbolotoga (Iako 1:25 ).<\/p>\n<p>E pei ona iloa e tagata liliu mai kerisiano i tagata lutaia o le galuega o lo o mana\u02bbomia e le Atua o le talitonu ia Keriso, e ala i le finau e le lava le faapea mai e iai lona faatuatua, na faamamafa foi e James e le afaina le talitonu i le Atua ae le o le talitonu ia Keriso.<\/p>\n<p>Le auala i le mataupu 3 suia toe ina ua fai mai: o\u02bbu uso (Iako 3: 1). O le fa\u02bbatonuga e fa\u02bbatatau ia latou e mana\u02bbo e avea ma ali\u02bbi, peita\u02bbi, mo lenei fa\u02bbapolokalameina e taua le &#8216;atoatoa&#8217;. Ina ia &#8216;atoatoa&#8217; i le anotusi e le o le tautevateva i luga o le upu o le upu moni (Iako 3: 2), ma o le a mafai ai ona ta\u02bbita\u02bbia le tino (tamaiti a\u02bboga).<\/p>\n<p>Ina ua mae\u02bba fa\u02bbata\u02bbita\u02bbiga o le a le upu mafai ona fa\u02bbalauiloaina, toe suia le auala, e fa\u02bbamatalaina ai le mafai o le alu atu ma ese\u02bbese fe\u02bbau mai le tagata lava e tasi, fa\u02bbatusatusa le malamalamaaga o le Atua fa\u02bbatusatusa le poto ma le masani a tagata (Iako 3:10 -12) .<\/p>\n<p>Ma le mea mulimuli, o le fa\u02bbatonuga o Kerisiano liliu mai mai tagata Iutaia e le tatau ona tautala leaga i le tasi le isi (Iakopo 4:11), ma, i se fuainumera (mauoa), fa\u02bbasino i tagata Iutaia na fasiotia Keriso.<\/p>\n<p>O le tusi ua tapunia e ala i le laugaina o le ulua\u02bbi autu: fa\u02bbapalepale (Iako 5:11), fa\u02bbamalosia le au talitonu ia onosa\u02bbi i puapuaga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_sese_manatu_autu_o_le_fa%CA%BBauigaina\"><\/span><span style=\"text-decoration: underline\"><strong>O le sese manatu autu o le fa\u02bbauigaina<\/strong><\/span><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<ol>\n<li>Malamalama o Tiago e popole i mataupu e pei o le va fealoai faamasinoga, tupe maua tufatufaina, galuega alofa, ma isi;<\/li>\n<li>Ia mafaufau i le a\u02bboa\u02bbi ogaoga i le &#8216;mau\u02bboa&#8217; o lo\u02bbo fa\u02bbaputuputu oloa e avea ma a\u02bboa\u02bbiga ia i latou o lo\u02bbo umiaina le tamaoaiga o le le matauina o le upu &#8216;mau\u02bboa&#8217; o se fa\u02bbatusa e fa\u02bbatatau i tagata Iutaia;<\/li>\n<li>Malamalama o le tusi a Iakopo e fete\u02bbena\u02bbi ma le a\u02bboa\u02bboga a le aposetolo o Paulo, o le na te aumaia le fa\u02bbaolaina e ala i le fa\u02bbatuatua ia Keriso Iesu. O le mea moni, ua fa\u02bbaalia e Iakopo o le talitonu i le Atua e le\u02bbo le mea e mana\u02bbomia e le Atua mo le fa\u02bbaolaina, ae, o le talitonu o Iesu o le Keriso, o le galuega o le fa\u02bbatuatua;<\/li>\n<li>Malamalama o galuega lelei e mana\u02bbomia e fa\u02bbamaonia ai i latou e iai le fa\u02bbatuatua moni. Ai se tasi e fa\u02bbatuatua ia Keriso e tusa ma Tusitusiga Paia, e i ai lona fa\u02bbatuatua moni, aua o le galuega lea e mana\u02bbomia e le Atua;<\/li>\n<li>Faafenumiai galuega lelei ma le fua e iloa ai le laau.mai e talitonu i le Atua, ae le talitonu ia Keriso, talu ai e le o ia na te faia le galuega.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mosebetsi o hlokoang lengolong la Jakobo ea reng o na le tumelo (tumelo) ke mosebetsi oo mamello e felang (Jak 1: 4), ke hore, ke ho lula u lumela molaong o phethahetseng, molao oa tokoloho (Jak 1: 25).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[19],"class_list":["post-36","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-o-le-tusi-a-iakopo"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}