{"id":40,"date":"2021-02-22T23:36:12","date_gmt":"2021-02-23T02:36:12","guid":{"rendered":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/?p=40"},"modified":"2021-02-22T23:36:12","modified_gmt":"2021-02-23T02:36:12","slug":"o-le-fafine-samaria","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/","title":{"rendered":"O le fafine Samaria"},"content":{"rendered":"<p>Ina ua iloa e le fafine samaria o lo\u02bbo feagai ma le perofeta, na ia mana\u02bbo e fia malamalama e uiga i mea fa\u02bbaleagaga: tapua\u02bbi, ma tu\u02bbu i tua ona lava mana\u02bboga.<\/p>\n<hr \/>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#O_le_fafine_Samaria\" >O le fafine Samaria<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#Le_Meaalofa_a_le_Atua\" >Le Meaalofa a le Atua<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#Mea_e_mana%CA%BBomia_i_aso_uma\" >Mea e mana\u02bbomia i aso uma<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#Tapua%CA%BBi\" >Tapua\u02bbi<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#O_le_mautinoa_o_le_fafine_Samaria\" >O le mautinoa o le fafine Samaria<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/o-le-fafine-samaria\/#Fa%CA%BBasese\" >Fa\u02bbasese<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h2 style=\"text-align: center\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_fafine_Samaria\"><\/span><u>O le fafine Samaria<\/u><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p style=\"text-align: center\"><strong>\u201cUa fai mai le fafine&#8217; i\u0101 te ia, &#8220;Le Ali\u02bbie, &#8216;ua&#8217; ou iloa o oe o le perofeta.&#8221;<\/strong> (Ioane 4:19)<\/p>\n<p><strong><u>Folasaga<\/u><\/strong><\/p>\n<p>Na tusia e le faievagelia o Ioane o mea uma na ia tusia na fuafuaina ina ia ta\u02bbita\u02bbia lana aufaitau ia talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, ma i le talitonu, ia maua le ola tele.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Peitai, o nei mea, na tusia ina ia e talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, ma ina ia talitonu, e maua le ola i lona suafa&#8221;<\/strong> (Ioane 20:31).<\/p>\n<p>A e maise, o lo\u02bbo i ai vaega o le tala ile fafine samaria e fa\u02bbaalia ai o Keriso o le Alo o le Atua soifua, o le Alo o Tavita na folafola i Tusitusiga Paia.<\/p>\n<p>Na tusia e le faievagelia o Ioane, ina ua maua e Iesu na lagona e le au Faresaio na Ia faia le tele o vavega ma na Ia papatisoina sili atu nai lo Ioane le Papatiso, na ia tuua Iutaia ae alu i Kalilaia (Ioane 4: 2-3), ma na tatau ona pasi. e ui atu i Samaria (Luka 17:11).<\/p>\n<p>Na alu Iesu i le taulaga i Samaria ua ta\u02bbua o Sukara, o lona fanua o le fanua na avatu e Iakopo i lona atalii o Iosefa (Ioane 4: 5). O le mea na afio atu ai Iesu i Sukara, na viliina e Iakopo le vaieli.<\/p>\n<p>Ua fa\u02bbailoa mai e le faievagelia le tagata soifua o Iesu ile fa\u02bbamatalaina o lona vaivai, fia &#8216;ai ma lona fia inu. Ina ua ta\u02bbua na o ona soo e o e faatau meaai, ua tatou malamalama ai e tatau ona &#8216;ai Iesu, na nofo i lalo ona ua lelava ma, ina ua fesili atu i le fafine Samaria mo se vai, o lona uiga sa fiainu o ia.<\/p>\n<p>E ui lava o le taula\u02bbiga o le tala\u02bbiga a le faife\u02bbau, e le o le fa\u02bbaalia ai na fiainu le Alii o Iesu mo le vai, aua o le mea na aliali mai o lona mana\u02bbomia e folafola le tala lelei o le malo i fafine, e manino lava na afio mai Iesu i le tino (1Jo 4 : 2-3 ma le 2 Ioane 1: 7).<\/p>\n<p>Na nofo Iesu i tafatafa o le vaieli o Iakopo, latalata ile itula e ono (aoauli) (Ioane 4: 6, 8), ina ua taunu\u02bbu ane le fafine Samaria i le vaipuna e asu vai (fa\u02bbaigoa i se tasi e igoa i le igoa o le &#8216;a\u02bbai e le mamalu, aua e fa\u02bbaalia ai. o se tagata faapena e le auai i le nuu o Isaraelu), ma na faalatalata atu i ai le Matai na saunoa ia te ia faapea mai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Aumai se vai inu <\/strong>(Ioane 4: 7).<\/p>\n<p>O uiga faaalia o le Alii i le Samaria (fesili mo se vai) aumaia i fafo alii ma tamaitai tamalii sili ona tamalii: mafaufau lelei, fefulisaiga (Iopu 32: 8).<\/p>\n<p>Masalo na fesiligia e le fafine se fesili fa\u02bbavae luga o le tele o muamua malamalama. Na te le\u02bbi fausiaina le sili ona atamai mafaufauga o tagata soifua, ae na fa\u02bbatupuina se fesili taua mo lena fafine ma ona tagata:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; Fa\u02bbafefea, ona o a\u02bbu o se Lutaia, e te fai mai ai ia te a\u02bbu e inu mai ia te a\u02bbu, o a\u02bbu o se fafine Samaria?<\/strong> (Ioane 4: 9).<\/p>\n<p>O tagata Samaria sa fa\u02bbailoga tagata e tagata Iutaia, peita\u02bbi o Iesu, e ui o ia o se Iutaia, e le\u02bbi fa\u02bbatauaina lenei mataupu, ae na fa\u02bbatino lava e le fafine lona fa\u02bbamoemoe i lena taimi.<\/p>\n<p>I le fesili, ua faamatilatila ai e le fafine o ia o se fafine ma i le taimi lava e tasi o se Samaria, o lona uiga, sa i ai le fa\u02bbalavelave fa\u02bbalua i lena tamaloa o le, e foliga mai, e tatau ona sili atu o se maelega Iutaia o lana lotu.<\/p>\n<p>E tele fesili na tula\u02bbi mai i le ulu o le Samaria, ona o le le amana\u02bbiaina e Iesu o faiga ma tulafono e fa\u02bbatatau i le lotu Iutaia a o fesili atu mo se vai. &#8211; Na te le\u02bbi iloaina o a\u02bbu o se fafine ma o se Samaria? Mata e inu o ia i le vai ou te avatua ia te ia e aunoa ma le fefe ne\u02bbi pisia?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Le_Meaalofa_a_le_Atua\"><\/span><strong><u>Le Meaalofa a le Atua<\/u><\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ina ua uma ona fafagu e Iesu le faamatalaga a le Samaria, sa atili faaosofia le fiafia o le fafine:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; Afai e te iloa le meaalofa a le Atua, ma o ai na te fai atu ia te oe: Aumai ia te a\u02bbu se vai inu, oe ole atu ia te ia, ma o le a ia avatua ia te oe le vai ola.<\/strong><\/p>\n<p>O le fafine Samaria e le\u02bbi vave ona o\u02bbo i le maoa\u02bbe o afioga a Keriso, aua e leai sona poto masani i le upu moni<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ae o le mautu mea\u02bbai e mo le atoatoa, oe, ona o tu ma aga, ua fa\u02bbaaogaina ai o latou lagona e iloa uma le lelei ma le leaga&#8221;<\/strong> (Epe 5:14).<\/p>\n<p>Afai o le Samaria sa i ai se fa\u02bbamalositino mafaufau, o le a ia le matua fesiligia le fesili:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Le Ali\u02bbi e, e leai sau mea e ave ma oe, ma e loloto le vaieli; O fea la e iai lau vaiola?<\/strong><\/p>\n<p>Mai le finauga, oe mafai ona iloa o le fafine Samaria taula\u02bbi atu i le le mafai ona o\u02bbo atu i le vai e aunoa ma le talafeagai auala, peita\u02bbi, na te le\u02bbi finau i le fetalaiga a Iesu e uiga i le mauaina o le vai ola.<\/p>\n<p>E le\u02bbi mafaufauina le finauga muamua a Iesu e uiga i le meaalofa a le Atua, ae na ia su\u02bbesu\u02bbeina:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; &#8216;Ua sili&#8217; ea oe i lo matou tam\u0101 o Iakopo, na na avatua &#8216;i\u0101 te i matou le vai\u02bbeli, ma inu ai&#8217; i\u0101 te ia, ma lana f\u0101nau, ma ana manu?<\/strong><\/p>\n<p>O le ofoina o se isi vai e ese mai le vai i le vaieli o Iakopo na foliga mai ai i le tagata Samaria o lena Iutaia le iloa, o le mea sili, o le faamaualuga, a o ia tuuina o ia lava i se tulaga sili atu nai lo Iakopo, o le na tuua le vaieli o se talatuu i lana fanau ma, lea i lena taimi saunia le mana\u02bboga mo le tele o Samaria.<\/p>\n<p>O fesili nei e mana\u02bbomia tali<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 E te le tau sefeina vai ma e loloto le vaieli! O fea e iai lau vaiola?<\/strong><\/p>\n<p>Peitai na galue Iesu ina ia avea le &#8220;fa\u02bbalogo&#8221; a lea fafine ma fafagu e le afioga a le Atua, aua o lana folasaga na fa\u02bbailoa ai o Ia, o le mea moni, e sili atu i le tama o Iakopo lava ia.<\/p>\n<p>O le taimi tonu lea ua le lava le malamalama o le Samaria, aua ana iloa e ia po\u02bbo ai Iesu, e iloa fo\u02bbi e ia le meaalofa a le Atua, aua o Keriso o le meaalofa a le Atua.<\/p>\n<p>Afai na te iloa le na fesili: <strong>\u2013 Aumai se vai inu<\/strong>, O le a ou iloa o Ia e sili atu nai lo le tama o Iakopo, o le a ou iloa o Keriso o le na folafolaina na tupuga mai ia Aperaamo o le a fa\u02bbamanuiaina ai aiga uma o le lalolagi (Kene. 28:14).<\/p>\n<p>Afai na te iloa o ia le Keriso, o le a ia va\u02bbaia e ala i le vai na ofoina atu e Keriso, o le mea moni ma i le tulafono o le a avea o ia ma se tasi o le fanau a Aperaamo. Afai na te iloa Keriso, o le a ia va\u02bbaia o tamaiti e tusa ma le tino e le o le fanau a Aperaamo, ae o fanau o le Fa\u02bbatuatua, o suli o le mulimuli Atamu (Keriso) o le na fa\u02bbaalia o ia lava i le lalolagi (Kal 3:26 -29; Roma 9: 8).<\/p>\n<p>Afai na te iloa Keriso, o le a ia va\u02bbaia e ui lava o ia o le mulimuli o lona mafai ona avea ma vaega o le muamua, aua e ala i le Tupu\u02bbaga e mafai ai mo tagata uma ona fa\u02bbamanuiaina pei o le talitonu Aperaamo (Mt 19:30).<\/p>\n<p>Afai na te iloa le Tasi na fesili mo se vai inu ma o ai na ofoina atu ia te ia le vaiola, o le a ia vaai o Ia o le meaalofa a le Atua, aua o Keriso na te aumaia le ola i le lalolagi (Ioane 1: 4). O le a ia va\u02bbaia o Ia o le faitaulaga sili e tusa ai ma le fa\u02bbasologa a Mekisateko, o ia e mafai ai e tagata uma, o so\u02bbo se ituaiga po\u02bbo se gagana, ona ofaina meaalofa ma taliaina e le Atua.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Na e afio a\u02bbe i le mea maualuga, na e aveina faatagataotauaina, na e maua meaalofa mo tagata, e o\u02bbo lava i le au fouvale, ina ia afio le Alii le Atua i totonu o latou&#8221;<\/strong> (Sl 68:18).<\/p>\n<p>Na molimau le Atua i le taulaga (meaalofa) na ofoina atu e Apelu ona o ia o le a alu a\u02bbe i le mea maualuga, ave faatagataotauaina, o le faitaulaga sili na faia e le Atua e aunoa ma le amataga ma (faavavau) i\u02bbuga o le aso (Epe 7: 3), o le ofoina atu o ia lava ia te ia lava o se tamai mamoe e le pisia i le Atua, ma na o Ia e talia ai tagata e le Atua (Epe 7:25).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Mea_e_mana%CA%BBomia_i_aso_uma\"><\/span><strong><u>Mea e mana\u02bbomia i aso uma<\/u><\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Fesili a le fafine: &#8211;<strong>\u00a0O oe sili atu nai lo lo matou tama o Iakopo?<\/strong> e talafeagai, ae ui i lea, na te le\u02bbi fa\u02bbatagaina lava ia fa\u02bbailoa mai po\u02bbo ai lea tamaloa na fesili mo le vai mai le fa\u02bbavae o Iakopo ma, i le taimi lava e tasi, na ofoina atu le vai ola<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cAi se inu i lenei vai e toe fia inu ia; A o se inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu ia, aua o le vai ou te avatu ia te ia, e avea ma puna o le vai i totonu ia te ia e puna i le ola faavavau\u201d<\/strong> (Ioane 4:14).<\/p>\n<p>O se mea e ofo ai le fafine samaria, o le sa i ai se mafaufauga auiliili ina ua ia iloaina o Iesu o lona uiga o ia e sili atu nai lo Tama Iakopo, taliaina lana talosaga, o loo i ai le vai e taofia ai o ia mai le fia inu, ae ui i lea fesili atu ia te oe vai i le vaieli o Iakopo.<\/p>\n<p>Na manino le finagalo o Iesu: <strong>&#8211; &#8216;Ai se inu i le vai ou te avatua ia te ia e le toe fia inu&#8217;<\/strong>, ma o le a le mea na ia mana\u02bbo ai mo le vai, pe a fai o ia sili vai?<\/p>\n<p>Na fia iloa e le fafine le mea na ofo atu e Iesu, ae o lona malamalama ua le malamalama.<\/p>\n<p>O le a le mea na mafua ai ona mana\u02bbo le fafine i le vai na ofo atu e Iesu ia te ia, e ui lava na fiainu le Matai?<\/p>\n<p>O le tali e maua i le talosaga a le Samaria:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Le Ali\u02bbi e, aumai ia te a\u02bbu lenei vai, ina ia ou le toe fiainu, ma ou te le sau iinei e utu<\/strong>.<\/p>\n<p>O aso nei e toetoe lava a le mafaatusalia le galuega na faia e lena fafine e maua ai ni vai. O le ono itula na alu ai le fafine e asu vai e fa\u02bbasoa ai ona mana\u02bboga masani.<\/p>\n<p>E ui lava i o tatou aso le mea e malamalama ai le to\u02bbatele i mea masani, taua, e ese mai le mea na mana\u02bbomia e lena fafine, e mafai ona fua pe o le a le mea e malamalama ai le tamaloa o ni fa\u02bbamatalaga taua o le palapala. Afai o le a le mea e tatau ai ona fetu\u02bbuna\u02bbi le malamalamaaga i mea o lo\u02bbo fuafuaina i le tala lelei, e fa\u02bbapefea la mataupu o lenei olaga?<\/p>\n<p>O se tamaloa sa le iloa e le fafine Samaria se vai, ma o lea ua ia ofoina atu le vai ma meatotino le mafaamatalaina: o le a ia fa\u02bbamalieina lona fiainu ina ia le toe mana\u02bbomia e inu vai.<\/p>\n<p>Ina ua fa\u02bbaalia e le fafine le fiafia i le &#8216;vai ola&#8217;, na fetalai Iesu:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Alu, vala\u02bbau lau tane, ma sau iinei.<\/strong> Na tali le fafine:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 E leai so\u02bbu toalua<\/strong>. Ua tali atu Iesu:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; Sa lelei lau tala: E leai sau tane; Aua e toalima au tane, ma o le mea ua ia te oe nei e le o lau tane; lenei mea na e fai mai ai ma le fa\u02bbamaoni.<\/strong><\/p>\n<p>Manatua e le\u02bbi tuuina atu e Iesu se faamasinoga o tulaga taua i le tulaga o le fafine, aua na Ia fetalai foi Na te le faamasinoina se tasi e tusa ma le tino, aua na Ia le\u02bbi sau e faamasino le lalolagi, ae ia faaolaina (Ioane 8:15; Ioane 12:47).<\/p>\n<p>O le taimi lea ua iloa e le fafine Iesu o le perofeta.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Le Alii e, ua ou vaai atu o oe o se perofeta! <\/strong><\/p>\n<p>O se mea malie le iloa e le fafine Samaria o le Iutaia o se perofeta i le taimi e tasi ma, i le taimi lava e tasi, e ofo ai, na fesiligia le fesili lea:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; Na tapua\u02bbi o matou tam\u0101 i luga o lenei mauga, ma e te fai mai o Ierusalema le mea e tapua\u02bbi ai.<\/strong><\/p>\n<p>Ina ua iloa e le fafine Samaria o Keriso o le perofeta, na ia tuua ona mana\u02bboga masani ae amata ona fesili e uiga i le nofoaga o le tapuaiga.<\/p>\n<p>I le avea ai o se Samaria, na ia iloa lelei le tala na mafua ai tagata Iutaia e le feso\u02bbota\u02bbi ma tagata Samaria. O le tusi a Esera o lo\u02bbo iai se tasi o le le malamalama sa i ai i le va o tagata Iutaia ma tagata Samaria aua e le\u02bbi fa\u02bbatagaina e tagata Iutaia tagata Samaria e fesoasoani i le fausiaina o le lona lua o malumalu i lalo o le fa\u02bbatonuga a Kuresa (Ed 4: 1-24), ma na amata le fouvalega ona o le tupu o Na fa\u02bbatutuina Asuria i &#8216;a\u02bbai o Samaria tagata mai Papelonia na o\u02bbo mai e nonofo i lea vaipanoa, ma suia tagata o Isaraelu na ave fa\u02bbapagotaina muamua ma latou taliaina le lotu Iutaia (2Tu 17:24 comp. Ed 4: 2 ma 9-10).<\/p>\n<p>O le fesili e uiga i le nofoaga o le (tapua\u02bbi) era meleniuma ma, i luma o se perofeta, ana finauga i aso uma e le toe taua, aua o le avanoa na tulaga ese: saili le nofoaga o tapuaiga ma pe fa\u02bbapefea ona tapua\u02bbi.<\/p>\n<p>E fia iloa le mea o le a fai, i o tatou aso, pe a fai e iloa e se Kerisiano o ia sa muamua i se perofeta? O a ni fesili mo se tasi na fa\u02bbaalia o ia lava o se perofeta?<\/p>\n<p>Ou te manatu afai o Kerisiano o aso nei maua se perofeta, o le fesili o le: &#8211; O afea o le a ou faatau ai lo\u02bbu fale? O afea e fai ai la\u02bbu ta\u02bbavale? O afea ou te fa\u02bbaipoipo ai? O ai o le a ou faaipoipo i ai? Mata o la\u02bbu tama o le tane po\u02bbo le fafine? O afea o le a ou totogi ai a\u02bbu aitalafu? O le a ou mauoa? Etc.<\/p>\n<p>Ae ina ua iloa e le Samaria o ia sa i luma o se perofeta, sa ia fia iloa e uiga i mataupu fa\u02bbaleagaga, ae tu\u02bbu ai ona manaoga faalelalolagi i tua. Sa le taua le iloa pe o le a ia faia se tane, pe pe o le a le toe savali i le vaieli o Iakopo e utu vai. O lenei, o le fesili o le nofoaga o le tapuaiga sa faia mo augatupulaga ma o se avanoa e le mafai ona misia.<\/p>\n<p>Faatasi ai ma le faamatalaga:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; Ua ou va\u02bbai atu o oe o le perofeta!<\/strong> mafai ona tatou mafaufau na malamalama le fafine ile mea moni na tupu.<\/p>\n<p>E le pei o isi tagata Iutaia o e sa mau i lo latou talitonuga faalelotu, faaletulafono ma faiga masani, o perofeta a Isaraelu e le o ni tagata Iutaia sa saisaitia i ia noataga.<\/p>\n<p>Na pei o le fai atu: &#8211; Aue, ua ou malamalama nei! Oe pei o Elia ma Elisaia, o perofeta e le i aioi atu i isi tagata, talu ai na o uma i isi atunu\u02bbu ma e o\u02bbo lava i le fale o tamaiti matuaoti, fafine ua oti a latou tane, ma isi. Na\u02bbo le avea o se perofeta e feso\u02bbota\u02bbi ma se fafine Samaria, talu ai na alu atu Elia i le fale o se fafine ua oti lana tane sa nofo i Sarepta, i laueleele o Saitonu ma fesili atu ia te ia mo se vai e inu ai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Aumai ia te a\u02bbu, ou te fai atu ia te oe, sina vai e inu i se ipu &#8221;<\/strong> (1Tu 17:10).<\/p>\n<p>O Elisaia, i le isi itu, na ia faaaogaina le mea na ofo atu ia te ia e se fafine mauoa na nofo i le taulaga o Sunem, o ia foi na faaigoa i le igoa o le taulaga e pei foi o le tulaga i le fafine Samaria (2 Tupu 4: 8).<\/p>\n<p>E taua tele le su\u02bbesu\u02bbeina o le tala\u02bbaga a Nikotemo pe a fa\u02bbatusatusa i le fafine Samaria, aua i luma o le Atua o le tamaloa e iai ona uiga lelei ma le poto e pei o le mea na tupu ia Nikotemo e tutusa ma se tasi e leai se aoga, e pei foi o le tulaga i le Samaria fafine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tapua%CA%BBi\"><\/span><strong><u>Tapua\u02bbi<\/u><\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>O le taimi lena na tali atu ai Iesu:<\/p>\n<p>Le fafine e, talitonu mai ia ia te a\u02bbu, e oo i le aso, e te le tapua\u02bbi ai i le Tama i lenei mauga po o Ierusalema.<\/p>\n<p>Na a\u02bboa\u02bbo atu e Iesu i le fafine Samaria ua o\u02bbo mai le taimi, aua ua le toe fa\u02bbauia tapua\u02bbiga i se mauga, a le o le mauga o Ierusalema po\u02bbo le tapua\u02bbi a Samaria.<\/p>\n<p>Sa fai atu Iesu i le fafine Samaria e talitonu ia te ia ma mulimuli i ana a\u02bboa\u02bboga<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; &#8220;Fafine, talitonu mai ia te a\u02bbu\u2026&#8221;<\/strong> (f. 21). Ona ia talanoa lea i se fesili taatele i tagata Iutaia ma tagata Samaria:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; &#8220;E te ifo i mea e te le iloa; matou te fiafia i mea ua matou iloa ona o le fa\u02bbaola e sau mai tagata lutaia\u201d.<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0E ui lava na malamalama tagata Samaria latou te tapua\u02bbi i le Atua, ae na latou tapua\u02bbi ia te Ia e aunoa ma le iloaina o Ia. O le tulaga o tagata Samaria o le mea na fa\u02bbaalia e le aposetolo o Paulo i Kerisiano i Efeso.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cO lenei, &#8216;ia&#8217; outou manatua, sa mua\u02bbi o &#8216;outou o tagata o Nu\u02bbu&#8217; ese i la le tino, na vala\u02bbauina fo\u02bbie le peritomeina ei latou i la le tino, na ta\u02bbua o le peritome na faia e lima o tagata. O lena taimi sa e aunoa ma Keriso, vavae\u02bbeseina mai le nuu o Isaraelu, ma tagata ese i feagaiga o le folafolaga, leai se faamoemoe, ma aunoa ma le Atua i le lalolagi &#8220;<\/strong> (Efe 2:11 -12).<\/p>\n<p>O le i ai o le naunautaiga e tapua\u02bbi i le Atua e le fa\u02bbaeeina atu i le tagata le tulaga o le tagata tapua\u02bbi moni, aua o tagata Iutaia sa tapua\u02bbi foi, ma tapua\u02bbi i mea na latou iloa, aua o le fa\u02bbaola e sau mai tagata Iutaia (Ioane 4:22), peita\u02bbi, o na tapuaiga e le i le agaga ma le mea moni (f.23). Na tetee le au perofeta e uiga i lenei mea moni:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Aua ua fetalai mai le Alii, Aua o lenei nuu e faalatalata mai ia te a\u02bbu, ma o latou gutu, ma o latou laugutu, faamamaluina a\u02bbu, ae o o latou loto liliu ese mai ia te a\u02bbu, ma o lo latou fefefe mo a\u02bbu e aofia ai na o tulafono a tagata, i lea na faatonuina ai o ia\u201d<\/strong> (Is 29:13).<\/p>\n<p>O le fetalaiga a Iesu e tutusa tagata Iutaia ma tagata Samaria, aua e talitonu uma na latou tapua\u02bbi i le Atua, peita\u02bbi, o la latou tapua\u02bbiga o se mea e na\u02bbo le gutu na sau ai, ae na &#8216;ave\u02bbesea mai&#8217; fatuga\u02bbo &#8216; <strong>\u201cNa e tot\u014dina, ma na latou sosolo a\u02bba; ua latou tutupu a\u02bbe, ua latou fua foi; ua e i lou gutu, ae taumamao mai ou fatuga\u02bbo\u201d<\/strong> (Iere 12: 2).<\/p>\n<p>Ua faailoa mai e Iesu le aano moni o le tapuaiga ina ua ia faapea mai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; \u201cA e o\u02bbo mai le aso, ua oo nei foi, e tapua\u02bbi ai tagata tapua\u02bbi ma le faamaoni i le Tama i le agaga ma le faamaoni. aua e sailia e le Tama i latou e tapuai ia te ia \u201d<\/strong> (f.23).<\/p>\n<p>O le tapuaiga i le Atua e na o le agaga ma le mea moni e mafai ai, e le pei o le tapua\u02bbi ma laugutu, e faasino i le &#8216;faalatalata atu&#8217; i le Atua na o laugutu, e i ai se foliga mai, ae ui i lea, o le loto e tumau pea le vavaeeseina mai le Atua.<\/p>\n<p>O le a le mea o lo\u02bbo sailia e le Tama? Tagata tapua\u02bbi moni, o lona uiga, o i latou e tapua\u02bbi i le agaga ma le upu moni. Fai mai le Tusi Paia, o fofoga o le Atua e saili tagata amiotonu, o tagata fa\u02bbamaoni i luga o le lalolagi, aua na\u02bbo latou e savavali i le ala sa\u02bbo e mafai ona auauna ia te ia.<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cO a\u02bbu mata e va\u02bbai atu ie fa\u02bbamaoni o le laueleele, latou te nonofo ma a\u02bbu; o ia o le savali i le ala sa\u02bbo o le a auauna ia te au &#8220;<\/strong> (Sl 101: 6), lea e ese mai le tulaga o le nuu o Isaraelu:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u201cA &#8216;ua latou s\u0101\u02bbili mai&#8217; i\u0101 te a\u02bbu i aso uma; latou te fesili mai ia te a\u02bbu mo aia tatau o le fa\u02bbamasinoga, ma latou te fiafia e a\u02bbapa atu i le Atua\u201d<\/strong> (Isa 58: 2).<\/p>\n<p>O lona uiga, e latalata le Atua ia i latou e vala\u02bbau atu ia te Ia, peita\u02bbi, ia i latou e vala\u02bbau atu ia te Ia i le mea moni <strong>&#8220;E latalata mai le ALII ia i latou uma e valaau ia te ia, i latou uma oe valaau ia te ia ma le faamaoni&#8221;<\/strong> (Sl 145: 18). Na\u02bbo le ole atu i le Atua &#8216;i le mea moni&#8217; e mafai ai ona motusia le feitaga\u02bbi ma mafuta fa\u02bbatasi i le tulaga e o\u02bbo ai le tagata i le Atua\u00a0<strong>&#8220;Ma na ia faatuina foi i tatou faatasi ma ia, ma faanofo i tatou i mea faalelagi, ia Keriso Iesu&#8221;<\/strong> (Efe. 2: 6).<\/p>\n<p>Fa\u02bbafefea ona valaau i le Atua i le mea moni? Ulufale i le faitoto\u02bba o le amiotonu. Na\u02bbo i latou e ulufale i le faitoto\u02bba o le amiotonu e maua le vi\u02bbiga moni i le Atua (Sl 118: 19). Na oi latou e ulu atu i le faitoto\u02bba o le Alii e fa\u02bbamaoni ma amiotonu (Sl 118: 20), ma na\u02bbo latou nei, o fofoga o le Ali\u02bbi.<\/p>\n<p>Ua faamanino mai e Iesu e faapea: <strong>&#8211; &#8220;O le Atua o le Agaga, ma e taua i latou e tapua\u02bbi ia te ia tapua\u02bbi ia te ia i le agaga ma le upu moni&#8221;,<\/strong> aisea, o le Atua o le Agaga, ma na fa\u02bbaopopo e Iesu o upu na Ia fetalai ai o le agaga ma le ola (Ioane 7:63), o le mea lea, ina ia mafai ona tapua\u02bbi i le agaga ma le mea moni e mana\u02bbomia le fanau mai o le tagata i le vai ma le Agaga (Ioane 3: 5), ia fanau mai i upu na fetalaia e Keriso.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"O_le_mautinoa_o_le_fafine_Samaria\"><\/span><strong><u>O le mautinoa o le fafine Samaria<\/u><\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>E ui ina mana\u02bbomia i aso uma le asu vai, e fa\u02bbailoa mai ai le fa\u02bbamaulalo o le fafine, ona e leai sana pologa, sa iai lona fa\u02bbamoemoe. E ui lava e le auai i le nuu o Isaraelu, ae sa mautinoa lava:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; &#8216;Ua&#8217; ou iloa o le Mesia (o l\u0113 &#8216;ua ta\u02bbua o le Keriso) e afio mai; a sau o ia na te fa\u02bbailoa mai mea uma &#8216;i\u0101 te i tatou.<\/strong><\/p>\n<p>O fea na aumai ai lena mautinoa? Ma, o lea mautinoa mautinoa na aumai mai Tusitusiga Paia. Sa mautu lona talitonuga, aua na te le\u02bbi mafaufauina e i ai se vaieli tumaoti, po\u02bbo sona lava ia tane. E le\u02bbi folafolaina mai i le Tusi Paia le fa\u02bbaleleia atili o mea tau tupe po\u02bbo aiga, peita\u02bbi na ta\u02bbu mai ai o Keriso, o le puluvaga i le va o le Atua ma tagata, o le a afio mai, ma Na te fa\u02bbailoa atu i tagata mea uma e uiga i le malo o le Atua.<\/p>\n<p>I le vaai atu i le talitonuina o le fafine i Tusitusiga Paia, na fa\u02bbaalia ai e Iesu o ia lava:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 O a\u02bbu, ou te tautala atu ia te oe!<\/strong><\/p>\n<p>Aisea na fa\u02bbaali ai e Iesu o ia lava i lena fafine, pe a fai o isi tusitusiga fa\u02bbaleTusi Paia na ia faatonuina ona so\u02bbo e aua ne\u02bbi fa\u02bbaalia i se tasi o Ia o le Keriso? (Mt 16:20) Aua o le mea moni ta\u02bbuta\u02bbu atu o le mea lea e afua mai i le mau a le Tusi Paia e uiga ia Keriso (Ioane 5:32 ma 39), ae le mai vavega (Ioane 1:50; Ioane 6:30).<\/p>\n<p>Ile taimi tonu lava na taunu\u02bbu ai le &#8216;au so\u02bbo ma ua latou le mautonu, o Keriso na talanoa i se fafine <strong>\u201cOna o ane ai lea o ona so\u02bbo, ua matua ofo lava ona o lana fetalaiga ma le fafine; a e lei fai mai se tasi ia te ia, O a fesili? pe: Aisea e te talanoa ai ia te ia?\u201d <\/strong>(f.27).<\/p>\n<p>Na tu\u02bbua e le fafine Samaria lona fa\u02bbamoemoe ae tamo\u02bbe i le &#8216;a\u02bbai ma vala\u02bbau i ali\u02bbi e su\u02bbesu\u02bbe pe o le Iutaia i le mea na maua ai Iakopo o le Keriso <strong>&#8220;Ona tuua lea e le fafine o lana fagu, ua alu atu i le aai, ua fai atu i na tagata, sau ia, ina matamata i le tagata na ta\u02bbu mai ia te a\u02bbu mea uma na ou faia. E le o le Keriso lenei?\u201d<\/strong> (P. 28 ma le 29)<\/p>\n<p>Talu ai o le fafine i le taimi lea o se tagatanu\u02bbu lua, sa ia le fa\u02bbatauaina lona talitonuga, ae sa ia una\u02bbiina tamaloloa e o atu ia Iesu ma iloilo ana upu. Na o ese tagata o le taulaga ma o atu ia Keriso<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Ona latou tuua lea o le &#8216;a\u02bbai ma o mai ia te ia&#8221;<\/strong> (f.30).<\/p>\n<p>Na toe iloga fo\u02bbi fa\u02bbailoga o le perofeta moni:\u00a0<strong>&#8220;Ona latou tausuai ai lea ia te ia. Peitai na fetalai atu Iesu ia te i latou, &#8220;E leai se perofeta e leai sona mamalu, na o lona nuu ma lona fale&#8221;<\/strong> (Mt 13:57). Fa\u02bbatasi ma tagata ese na fa\u02bbamanuiaina Iesu o se perofeta, ese mai lona atunu\u02bbu ma lona aiga (Mt 13:54).<\/p>\n<p>Sa aioi le au soo i le Matai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Rabi, ai. <\/strong>Na tali atu Iesu ia latou:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 E iai a\u02bbu mea\u02bbai e te le iloa.<\/strong><\/p>\n<p>O lo latou afuafua na taula\u02bbi lava i mana\u02bboga o tagata. O le taimi lena na folafola atu ai e Iesu ia i latou, ua ia &#8216;fia&#8217; fia faia le finagalo o lona Tama, ma faia lana galuega. O le a lena galuega? O le tali o lo\u02bbo i le Ioane 6, fuaiupu 29:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8211; &#8220;O le galuega lenei a le Atua: talitonu ia te ia na ia auina mai&#8221;.<\/strong><\/p>\n<p>A\u02bbo iloa e ona so\u02bbo le faitauga o taimi na totoina ai ma selesele lenei lalolagi (Ioane 4:34), na &#8216;va\u02bbaia&#8217; e Iesu le fanua papa\u02bbe mo le seleselega a le Tama. Mai lava i le taimi na fa\u02bbaalia ai e Keriso o ia lava i le au selesele ua uma ona. mauaina o latou totogi i le lalolagi, ma ua amataina le seleselega mo le ola e faavavau, ma o le tagata lulu saito ma le tagata selesele sa fiafia i le galuega ua mae\u02bba (f.36).<\/p>\n<p>Ua sii mai e Iesu le upu: <strong>&#8211; &#8220;O le tasi e lulu saito, o le tasi o le selesele ia&#8221;<\/strong> (f.37), ma lapataia ona soo na faatonuina i latou e selesele i fanua latou te le\u02bbi galulue (f. 38). O a nei fanua? O fanua na vaai i ai Iesu ua sauni mo le seleselega o Nuu Ese. Latou te le\u02bbi galulue lava i totonu o Nuu Ese, o lea ua tofia i latou e galulue fa\u02bbatasi ma Nuu Ese, e pei ona faia e isi lenei ali\u02bbi, o lona uiga, o isi perofeta e pei o Elia ma Elisaia na o atu i Nuu Ese e atagia ai le misiona latou te faia (f. 38).<\/p>\n<p>Ona o le molimau a le fafine, na fai mai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Na ia ta\u02bbu mai ia te a\u02bbu mea uma na ou faia, o le toatele o tagata Samaria talitonu ia Keriso. Pei?<\/strong> Aua na ia fai mai:<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>\u2013 Na ia ta\u02bbu mai ia te a\u02bbu mea uma na ou faia,<\/strong> na maliu atu Iesu i le (Samaria) ma nofo ma i latou mo aso e lua, ma sa latou talitonu ia te ia ona o lana upu (Ioane 4:41).<\/p>\n<p>Latou te le\u02bbi talitonu ia Keriso i le molimau a le fafine, ae na latou talitonu aua, ina ua latou fa\u02bbalogo ia Keriso o folafola atu le malo o le lagi ia i latou, na latou talitonu o Ia moni lava o le Fa\u02bbaola o le lalolagi (Ioane 4:42).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Fa%CA%BBasese\"><\/span><strong><u>Fa\u02bbasese<\/u><\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>E ui o le autu o Tusitusiga Paia ma Keriso na mo tagata ia talitonu o Ia o le Fa\u02bbaola o le lalolagi, o le Tamai Mamoe a le Atua na te ave\u02bbesea agasala a le lalolagi, ma isi, i o tatou aso e i ai ituaiga eseese o evagelia e le fa\u02bbalauiloaina. o le galuega moni a le Atua, o lona uiga: e talitonu tagata ia Keriso o le sui o le Atua.<\/p>\n<p>O lo latou fa\u02bbamoemoe e le mo le lalolagi a sau, lea e afio mai ai Keriso ma aveina i latou e talitonu fa\u02bbatasi ma Ia (Ioane 14: 1-4), ae taula\u02bbi i mea ma mana\u02bboga o lenei lalolagi.<\/p>\n<p>Tele faiaoga pepelo e tosina mai manatu o le le magafagafa i le faailoa atu o mea latou te mana\u02bbomia i aso uma. Aisea? Aua o mana\u02bboga o tamaloloa e fa\u02bbapogisaina le fefulisa\u02bbiga ma aua le fa\u02bbatagaina latou latou auiliiliina fesili talafeagai talafeagai. O le tautala a a\u02bboa\u02bbo pepelo, e fa\u02bbasino pea i mana\u02bboga o aso uma o le olaga e fa\u02bbasese ai le au le mafaufau, ona e le aoga a latou tautalaga.<\/p>\n<p>E i ai i latou o le a si\u02bboina i latou lava ma faia\u02bboga e tusa ma mea latou te fiafia i ai ma e liliu atu i talafatu (2 Tim. 4: 4). O isi ua manatu o Keriso o se mea e maua ai ni polofiti, ma e filifili fa\u02bbatasi ma i latou e manana\u02bbo e mau\u02bboa (1 Tim. 6: 5-9).<\/p>\n<p>Ae i ai foi i latou e foliga mai o le amioatua, o le isi lotu, aua o la latou fe\u02bbau e fa\u02bbatatau i tamaiti matuaoti ma fafine ua oti a latou tane, o finau mo le mafua\u02bbaga oe matitiva ma mana\u02bbomia ni mea totino, ae latou teena le aoga o le talalelei ., aua e fete\u02bbena\u02bbi ma mea moni taua e pei o le lumana\u02bbi toetutu mai le oti ma le toe afio mai o Iesu (2 Tim 2:18 ma 3: 5;)<\/p>\n<p style=\"padding-left: 40px\"><strong>&#8220;Aisea, o le a lo matou fa\u02bbamoemoe, po\u02bbo le fiafia, po\u02bbo le pale o le mamalu? E te le o i luma foi o lo tatou Alii o Iesu Keriso i lona afio mai?\u201d<\/strong> (1Te 2:19).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ina ua iloa e le fafine samaria o lo\u02bbo feagai ma le perofeta, na ia mana\u02bbo e fia malamalama e uiga i mea fa\u02bbaleagaga: tapua\u02bbi, ma tu\u02bbu i tua ona lava mana\u02bboga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":41,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[2,18,20,22],"class_list":["post-40","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sem-categoria","tag-agaga","tag-o-le-fafine-samaria","tag-perofeta","tag-tapuaiga"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/estudobiblico.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}