Warning: unpack(): Type V: not enough input, need 4, have 0 in /home/u734509438/domains/estudobiblico.org/public_html/wp-includes/l10n/class-wp-translation-file-mo.php on line 142

Warning: unpack(): Type V: not enough input, need 4, have 0 in /home/u734509438/domains/estudobiblico.org/public_html/wp-includes/l10n/class-wp-translation-file-mo.php on line 143
O le a le 'ola' ma le 'oti'? - Studies Tusi Paia
Sem categoria

O le a le ‘ola’ ma le ‘oti’?

image_pdfimage_print

O le tulaga o le oti i luma o le Atua e mafua mai i le faʻasalaga faʻavaeina i le mataala faalelagi (oe mautinoa o le a oti), o se faʻaiuga o le faʻamasinoga ma le faʻasalaga. O le faʻasalaga na aumaia ai le feitagaʻi ma le vavaeʻesega, talu ai o le Atua o le ola ma tagata uma o loʻo vavae ese mai ia te Ia ua oti. E leai se pouliuli i le Atua, aua o tagata uma o le pouliuli ua vavae ese mai ia te Ia. Talu ai e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le Malamalama ma le pouliuli, e manino lava e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le Atua (ola) ma tagata i lalo o le faʻasalaga (oti).


O le a le ‘ola’ ma le ‘oti’?

E pei ona taʻutino mai e le aposetolo o Paulo, o i latou ua feoti ua taʻuamiotonuina, o le tali i nofoaga e fa o lo o fesiligia, e naʻo le faaupuga lava e faapea: “Aua o le ua oti ua faasaolotoina mai le agasala”

Ae tatou te leʻi faʻamalamalamaina le mea lilo i luga atu, e tatau ona tatou siaki poʻo le a le ‘oti’, ma le ‘ola’.

O le Tusi Paia faʻavaeina se sootaga i le va o le ‘oti’ ma le ‘ola’. O le sootaga faʻaalia ai e le mafai ona ola mo agasala ma ola mo le Atua i le taimi e tasi. E leai se auala e mafai ai e le tagata ona faia uma tulaga (tulaga) i le taimi e tasi i luma o le Atua. O lona uiga, a ola le tagata i le agasala, ua oti o ia i le Atua, pe, pe a ola o ia i le Atua, ua oti o ia i le agasala.

Atonu o le a fesili le tagata faitau: aisea e le mafai ai ona ola mo agasala ma ola mo le Atua i le taimi e tasi?

E le mafai ona o mafuaaga nei:

“Aua o Keriso na maliu, a ua toe tu mai nai e ua oti…” (Roma 8:34)

Na taʻua e Paulo i lana pese o le manumalo le maliu o Keriso. Peitai, o le Keriso na maliu na toetu mai foi nai le oti. I le ala lava e tasi o latou e talitonu faʻataʻitaʻia ia Keriso i le oti (na ia maliu faʻatasi ma ia), ma ia latou foi toe tutu mai nai le oti (pe muamua atu).

Ua vave! O lona uiga, o ia o le e talitonu ia Keriso oti i le agasala ma amata ona ola mo le Atua. E pei lava foi ona le usitaia le naunautaiga faalelagi, na vave ona oti Atamu i le Atua, e faapena foi i latou e talitonu ia Keriso e toe tutu mai faatasi ma Keriso, ma amata ona ola mo le Atua.

E tatau ona tatou manatua o le Atua o le Aliʻi o mea uma ma mea uma. O le Atua o le Alii o E ola ma e ua Maliliu, aua mo ia, e ola tagata uma “O lenei, o le Atua e le o le Atua oe ua oti, a o e ola; aua o ia e ola uma mo ia ”(Luka 20:38; 2 Tim 4: 1; Rom 14: 9).

O nei fuaiupu e faatatau i le ola ma le oti, o lona uiga, e faatatau uma i le oti o le tino ma le tino ola pea o le agaga. Eso: Lasalo, le tagata aisi, na nofo i lenei lalolagi ma ina ua maliu o ia, na o lona le toe nofo i lenei terasitila terasitila ae amata ona ola i le faavavau (Luka 16:20 -25). O le mauoa, na maliu foi, na oti i le Atua a o iai o ia i lenei lalolagi, ma ina ua maliu (na ia tuua le lalolagi tino) na ia faaaluina le faavavau i le tulaga o le oti (vavae ese).

Nei o nisi faʻasino i le upu oti ma ono faʻaaoga o loʻo iai i le Tusi Paʻia upu ‘oti’ ma le ‘ola’.

Peitaʻi, ina ua fai mai le Tusi Paia, “Aʻo tatou feoti pea i a tatou solitulafono, na faʻatupuina tatou faʻatasi ma Keriso …” (Efe. 2: 5), o loʻo faʻaalia mai ai o loʻo iai foi leisi faʻaaogaina mo le upu ‘oti’ ma le ‘ola’.

A o le tagata e aunoa ma le Atua i le lalolagi (aunoa ma Keriso) (Efe 2:12), ua oti o ia i le Atua. O le tuutuuga ‘oti’ o le tagata o le iʻuga o le faʻasalaga na faʻatuina iina i le togalaʻau o Etena, i a Atamu.

Ina ua taʻu atu e le Atua i le ulugaliʻi, i le aso na la ‘aʻai ai le laʻau e iloa ai le lelei ma le leaga, o le a la feoti lava, o le faʻaiuga poʻo le lapataiga na tuʻuina atu (oe le’ ai), taimi (i le aso), le mautinoa o faʻasalaga (mautinoa), ma le ituaiga o faʻasalaga (o le a oti): oti.

O le faʻamasinoga i Etena na iʻu ai i le faʻasalaga o tagata! I nisi upu, “O le Faʻamasinoga na sau mai le tasi soligatulafono, i le mea moni, e faʻasala …” (Roma 5:16). Na foafoaina ola Atamu ma Eva mo le Atua, ma ina ua uma ona faasalaina, na feoti foi i laua i luma o le Atua.

O le tulaga o le oti i luma o le Atua e mafua mai i le faʻasalaga faʻavaeina i le mataala faalelagi (oe mautinoa o le a oti), o se faʻaiuga o le faʻamasinoga ma le faʻasalaga. O le faʻasalaga na aumaia ai le feitagaʻi ma le vavaeʻesega, talu ai o le Atua o le ola ma tagata uma o loʻo vavae ese mai ia te Ia ua oti. E leai se pouliuli i le Atua, aua o tagata uma o le pouliuli ua vavae ese mai ia te Ia.

Talu ai e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le Malamalama ma le pouliuli, e manino lava e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le Atua (ola) ma tagata i lalo o le faʻasalaga (oti).

Aua ‘ua oti i luma o le Atua, o galuega uma e faia e le tagata i lenei tulaga e pisia e le agasala. Afai e te faia mea lelei pe leaga i luma o tagata, latou te le suia le tulaga o le tagata tausalaina i luma o le Atua, aua o ‘galuega lelei’ na o le ausiaina i le Atua, o le na saunia muamua, mo i latou oe talitonu ia Keriso.

Ina ua agasala, na faasalaina Atamu i le oti, ma na faasalaina tagata uma faatasi ma ia. A o feoti uma tagata, ma e mautinoa lava ua agasala uma tagata “… ua oʻo mai foi le oti i tagata uma, aua ua agasala uma lava” (Roma 5:12).

Na o Iesu e mafai ai le ola, aua e ala ia Keriso, e maua ai e le tagata le meaalofa foaʻifua a le Atua, o le ola e faavavau lea. Ua naʻo Keriso le auala a le tagata mo le Atua. Afai na te talia Keriso, avea le tagata ma ataliʻi o le malamalama, ma o le a ola i le malamalama o le Atua (fesoʻotaʻiga).

O lea la: o le oti o le iʻuga o le faʻasalaga na tupu i le faʻatoʻaga o Etena, lea na avea ai tagata uma ma tagata agasala. Ole olaga o le iʻuga o le faʻaleleiga a le tagata ma le Atua. Na toe foafoaina le tagata i le faʻamasinoga tonu ma le paʻia ma amata ona ola mo le Atua (Efe 4:24).

O le a tatou manaʻomia lenei manatu mulimuli ane: Maliu le toeaina, tanu, ona aliaʻe ai lea o se tagata fou, foafoaina e tusa ma le Atua i le faʻamasinoga tonu ma le paia (Ef 4:24).

Faʻavae i luga o le mea na tatou vaʻaia, e manino lava ina ua fai mai le aposetolo o Paulo “… Ua faʻasatauroina aʻu faʻatasi ma Keriso …”, o lona uiga o le oti faʻatasi ma Keriso ae le o lona oti faʻaletino.

Pe a fai mai o ia e ola (… ma ou te ola …), na ia faʻaalia se tulaga fou i luma o le Atua. Na te leʻi taʻua lava lona olaga faitino.

I le vaega lona lua o le fuaiupu, ina ua ia fai mai: “… ma le olaga ua ou ola ai nei i le tino …”, lenei ‘ola’ e faatatau i le olaga faaletino.

“Ua uma ona faasatauroina aʻu ma Keriso; ma ou te ola, e le toe ou, ae o Keriso e nofo i totonu ia te aʻu; ma o le olaga ua ou ola ai nei i la le tino, ou te ola ai i le faʻatuatua o le Alo o le Atua, o le na alofa mai ia te aʻu, ma na foaʻiina mai o ia e ia mo aʻu ”(Kal 2:20)

Ina ua fai mai le aposetolo o Paulo ua uma ona faasatauroina o ia faatasi ma Keriso, na ia faamanino foi na maliu o ia i le agasala, ma o lenei o lona olaga o loo natia faatasi ma Keriso i le Atua (o Keriso e nofo i totonu ia te aʻu). Na le toe ola Paulo i se olaga “gauaʻi” i le tulafono (Farisiis), ae alu pea i lona olaga i aso uma (i le tino) e ala i le faʻatuatua ia Iesu.

Naʻo le mafai i le tagata ona iai i le tulaga o le “ola ia Keriso” peʻa uma ona faʻasatauroina ma tanu faʻatasi ma Keriso.

“Aua o le tulafono a le Agaga o le ola, ia Keriso Iesu, na laveaʻiina aʻu ai le tulafono o le agasala ma le oti” (Roma 8: 2)

O le ola fou o loʻo ola le tagata ia Keriso (life) e le mafai ona faʻasoa peʻa oʻo le tasi i le agasala (oti), aua o le agasala o le mafuaʻaga lea o le faʻasalaga o le tagata e aunoa ma Keriso. O le ola e foaʻiina atu e le Atua i le tagata e ala i le faʻatuatua ia Keriso, na tuusaʻolotoina ai o ia mai le tulaga muamua: agasala (mafuaʻaga o le faʻamasinoga ma le faʻasalaga) ma le oti (faʻasalaga).

O lea la, o le talitonu ia Keriso, ua avea ai le tagata ma tagata o lona maliu, e ala i le tino o Keriso na avatua mo tagata agasala. E fasiotia le toeaina peʻa faʻasatauroina faʻatasi ma Keriso (poʻo le, ua peritomeina le tagata i le peritomeina o Keriso, o le aveʻeseina o le tino o le tino) (Kol 2:11), ma amata ona ola (tagata fou) ala i le Agaga Faavavau, ona o le faamasinotonu.

O lea la, a faʻaalia e le aposetolo o le kerisiano ua oti faʻatasi ma Keriso i le agasala, e tutusa lava ma le fai mai na ola le au Kerisiano e ala i le Faʻavavau Agaga.

“Afai foi o i totonu ia te oe Keriso, e oti lava le tino ona o le agasala, a e ola le agaga ona o le amiotonu” (Roma 8:10);

“Aua ua e oti, ma o lou olaga o lafi faatasi ma Keriso i le Atua” (Kol 3: 3)

Claudio Crispim

É articulista do Portal Estudo Bíblico (https://estudobiblico.org), com mais de 360 artigos publicados e distribuídos gratuitamente na web. Nasceu em Mato Grosso do Sul, Nova Andradina, Brasil, em 1973. Aos 2 anos de idade sua família mudou-se para São Paulo, onde vive até hoje. O pai, ‘in memória’, exerceu o oficio de motorista coletivo e, a mãe, é comerciante, sendo ambos evangélicos. Cursou o Bacharelado em Ciências Policiais de Segurança e Ordem Pública na Academia de Policia Militar do Barro Branco, se formando em 2003, e, atualmente, exerce é Capitão da Policia Militar do Estado de São Paulo. Casado com a Sra. Jussara, e pai de dois filhos: Larissa e Vinícius.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *