Warning: unpack(): Type V: not enough input, need 4, have 0 in /home/u734509438/domains/estudobiblico.org/public_html/wp-includes/l10n/class-wp-translation-file-mo.php on line 142

Warning: unpack(): Type V: not enough input, need 4, have 0 in /home/u734509438/domains/estudobiblico.org/public_html/wp-includes/l10n/class-wp-translation-file-mo.php on line 143
O le a le taʻuamiotonuina? - Studies Tusi Paia
Sem categoria

O le a le taʻuamiotonuina?

image_pdfimage_print

O le taʻuamiotonuina e leʻo se mea faʻamasino poʻo se faʻamasinoga mea a le Atua, Na te faʻamagaloina, tuʻusaʻo pe togafitia le tagata, o ia e le o amiotonu, e pei o ia e amiotonu. O lenei, afai e faʻatino e le Atua le amioletonu e peiseai ua amiotonu, o lona uiga ua ia faia le le tonu. Afai na faʻailoa mai e le Atua o le tagata agasala e amiotonu, o le a tatou faia la se tala faʻafoliga pepelo, aua o le a folafolaina e le Atua se mea le saʻo e uiga i le tagata.


O le a le taʻuamiotonuina?

“Aua o le ua oti ua faasaʻolotoina mai le agasala” (Roma 6: 7)

Faʻamatalaga uiga

E masani lava mo le aʻoaʻoga ona faia le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina o se mataupu o le forensic faatulagaga, o lea o le faaupuga ‘faamasinoga galuega a le Atua’, ‘paia aloaia gaoioiga’, ‘faasilasila faamasinoga’, ma isi, i faauigaga e uiga i le autu o le tauamiotonuina.

Mo Scofield, e ui ina taʻuamiotonuina, o le tagata faʻatuatua o se tagata agasala pea. E faʻailoa e le Atua le tagata talitonu ma amiotonu, peitaʻi, e le o lona uiga ua faʻatonuina e le Atua se tagata.

“O le tagata agasala talitonu ua taʻuamiotonuina, o lona uiga, taʻuamiotonuina (…) O le taʻuamiotonuina o se gaioiga o le faʻamaonia mai le Atua ma e le o lona uiga ia faʻatupuina se tagata ia amiotonu …” Scofield Bible with References, Roma 3:28.

Mo Charles C. Kyrie e faʻamaonia lona uiga:

“Faʻalauiloa e saʻo se tasi. O upu uma faaEperu (sadaq) ma le Eleni (dikaioõ) o lona uiga ‘faasilasila’ pe ‘faaleo’ o se faaiuga lelei, folafolaina se tasi saʻo. O lenei manatu e le faʻapea e faʻatonuina ai se tasi, ae naʻo le folafolaina o le faʻamasinoga” Kyrie, Charles Caldwel, Basic Theology – Avanoa mo tagata uma, faʻaliliu e Jarbas Aragão – São Paulo: Christian World, 2004, i. 345.

George Eldon Ladd malamalama i le taʻuamiotonuina mai le upu Eleni dikaioõ, pei o:

“‘Faʻalauiloa talafeagai’, ae le faia ia talafeagai ‘. E pei ona o le a tatou vaʻaia, o le autu aitia, i le taʻuamiotonuina, o le taʻutinoga a le Atua, le faamasino tonu, o le tagata e talitonu ia Keriso, e ui lava o ia o se tagata agasala, e amiotonu – na vaʻaia o ia o le amiotonu, aua, ia Keriso, na ia taunuʻu mai i se faiā talafeagai ma le Atua ”Ladd, George Eldon, New Testament Theology, faʻaliliu e Darci Dusilek ma Jussara M. Pinto, 1. Ed – São Paulo: Exodus, 97, i. 409.

O le taʻuamiotonuina e leʻo se mea faʻamasino poʻo se faʻamasinoga mea na faia e le Atua na te faʻamagaloina, tuʻusaʻoina ma togafitia le tagata e le o faʻapea e tonu. O lenei, afai e faʻatino e le Atua le amioletonu e peiseai ua amiotonu, o lona uiga ua ia faia le le tonu. Afai na faʻailoa mai e le Atua o le tagata agasala e amiotonu, o le a tatou faia la se tala faʻafoliga pepelo, aua o le a folafolaina e le Atua se mea le saʻo e uiga i le tagata.

O le aano o le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina o le Atua foafoaina se tagata fou i le faamasinoga tonu ma le paia ma folafola o ia e amiotonu ona o lena tagata fou e moni. E le galue le Atua ma se talafatu taufaʻafefe, le tonu, i le tulaga o le faia o se tasi e le o le amiotonu.

Mo le aufailotu toefuatai, o le taʻuamiotonuina o se faʻamasinoga mea a le Atua e aunoa ma se suiga i o latou olaga, o lona uiga, e le suia e le Atua le tulaga o le tagata. O iina e taoto ai le taufaasese, aua na o le Atua na te taʻuamiotonuina i latou ua toe fanaufouina (Ioane 3: 3). Afai la ua toe fanaufouina le tagata e tusa ma le finagalo o le Atua, o lona uiga na suia e le Atua le tulaga o le tagata (1 Peteru 1: 3 ma le 23).

O le tulaga o le tagata talitonu na matua eseʻese mai le taimi na ia le talitonu ai ia Keriso. Ae le i talitonu, o le tagata e mafai ona oo i le malosi o le pogisa ma, ina ua maeʻa ona talitonuina, na aveina atu o ia i le malo o le Alo o lona alofa “O le na aumaia i tatou mai le mana o le pouliuli, ma aveina atu i tatou i le malo o le Alo o lona alofa” (Cl 1 : 13).

Afai o le malosi o le pouliuli na ola le tagata i le agasala, o le mea lea, o le a le taʻuamiotonuina lava o ia, ae o e ua oti i le agasala e taʻuamiotonuina mai le agasala.

Lenei, o faʻatulafono faiga ua tatou maua i le faʻamasinoga faʻatonutonu mataupu ma sootaga e i ai mea faitino i le va o tagata ola, ae o le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina e le aofia ai forensic mataupu faʻavae, aua na oi latou ua feoti i le agasala e faʻatagaina mai le agasala!

Ua faʻaalia i le Tusi Paia, o tagata Iutaia ma Nuu Ese ua faaolaina e le alofa tunoa o le Atua ua faʻaalia ia Keriso Iesu. O le faʻaolaina i le alofa tunoa o le Atua e tutusa lava ma le faʻaolaina e ala i le faʻatuatua, aua o Iesu o le faʻaaliga faʻaalia (Gal 3:23). O Iesu o le faʻavae mautu lea e faʻatuatua atoatoa ai le tagata i le Atua ma taʻuamiotonuina ai (Epe 11: 1; 2 Kori 3: 4; Kolo 1:22).

Daniel B. Pecota na taua e faapea:

“O le faʻatuatua e leʻo se faʻavae o le tauamiotonuina. E leʻo taʻua lava e le Feagaiga Fou o le taʻuamiotonuina o le ia pistin (“e sui ai le faʻatuatua”), ae o taimi uma o le pisteos dia, (“e ala ile faʻatuatua”) “

O lenei, afai tatou te malamalama o Keriso o le faʻatuatua o le a faʻaalia, e mulimuli mai o Keriso (faʻatuatua) sa, o le ma o le a avea pea ma faʻavae o le taʻuamiotonuina. O le le mautonu i le va o le ‘dia pistin’ (talitonu i le mea moni) ma le ‘dia pisteos’ (o le upu moni lava ia) e mafua mai i le le lelei faitauga o tusitusiga a le Tusi Paia, talu ai o Keriso o le faavae mausali lea o tamaloloa e talitonu e faʻafiafiaina e le Atua. , aua o le taʻuamiotonuina e ala ia Keriso (pisteos day).

O le faʻafitauli sili ona tele i le aʻoaʻoga o le toe fuataʻiga o le taumafai lea e faʻateʻa le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina mai le aʻoaʻoga o le toe fanaufouina. A aunoa ma le toe faʻafouina e leai se faʻamaoniga ma e leai se faʻamaoniga e ese mai le toe faʻafouina. A faia le tagata e tusa ma le aano ma le toto, ua i ai le faʻasalaga a le Atua: taʻusalaina, aua o le tulaga lea na faia ai le tagata e tusa ma le tino (Ioane 1:12). Ae, a o le tagata e toe faʻatupuina (toefaʻafouina), o le faʻaiuga na aumai e le Atua e: taʻuamiotonuina, aua o le tagata e saʻo.

 

Faʻasalaga ia Atamu

O le laasaga muamua i le malamalama i le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina o le malamalama lea o tagata uma ua agasala ma le ausia le mamalu o le Atua (Roma 3:23). O lona uiga, talu ai le solitulafono a Atamu, o tagata uma faʻatasi, ina ua i luga o le suilapalapa ‘a Atamu, na leaga ma feoti i le Atua (Sl 53: 3; Sl 14: 3). Ina ua maeʻa le solitulafono a Atamu, o ana fanau uma na amata ona ola mo agasala ma ua feoti (faʻamavaeina, vavaeʻeseina) i le Atua.

I le taʻua ai o lenei tulaga na tuufaasolo mai ia Atamu, na taʻua ai e le aposetolo o Paulo, o tagata uma (tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese) e masani ona avea ma fanau o le toasa (Efe.2: 3).

Aisea fanau a le toasa? Aua o latou o fanau a le le usitaʻi o Atamu “Aua neʻi faaseseina outou e se tasi i upu le aoga; O mea ia e oo mai ai le toasa o le Atua i le fanau o le le usiusitaʻi ”(Efe. 5: 6).

Ona o le solitulafono a Atamu, ua oʻo mai ai le agasala i le lalolagi, ma ona o lona le usiusitaʻi, ua agasala ai tagata uma. “O lenei, pei ona oʻo mai o le agasala i le lalolagi i le agasala, o le oti foʻi ona o le agasala, ua faʻapea foi ona oʻo mai le oti i o le mea lea ua agasala ai tagata uma ”(Roma 5:12).

O tagata uma na fananau mai e tusa ma le tino o tagata agasala aua o le faʻasalaga a Atamu (maliu) na paʻu atu i ana fanau uma.

Toatele e leʻo iloaina o tagata o tagata agasala ona o le faʻasalaga na tuufaasolo mai ia Atamu, ma manatu o tagata o tagata agasala ona o amioga amio faʻatupu mai le iloa o le lelei ma le leaga.

E manaʻomia le vaʻaia lelei o le solitulafono a Atamu mai le malamalama na maua mai le fua o le iloa lelei ma le leaga. E ui lava o le malamalama i le lelei ma le leaga e le o le mea na vavaeʻeseina ai le tagata mai le Atua (agasala), aua e silafia e le Atua le lelei ma le leaga (Kenese 3:22), o le le usitaʻi na aumaia ai le agasala mafuaʻaga o le tulafono na fai mai: e te oti lava (Kene. 2:17).

O le agasala na matuaʻi leaga lava aua o le tulafono, amiotonu ma le lelei o le tulafono na pule ai le tagata ma fasiotia ai le tagata (Roma 7:13). A aunoa ma le faʻasalaga o le tulafono: ‘o le a e oti lava’, o le agasala e leai se malosi e pule ai i le tagata, ae e ala i le malosi o le tulafono (oe o le a mautinoa le oti) agasala maua faʻalavelave ma fasiotia le tagata (Roma 7:11). O le tulafono na tuuina mai i Etena sa paia, amiotonu ma lelei aua na lapataia le tagata i taunuuga o le le usitaʻi (e te le ‘ai ai, aua o le aso e te’ ai ai, e te oti ai lava).

Ona o le solitulafono, tagata ua faia i le amioletonu ma afua i le agasala (Sl 51: 5). Mai le tina (mai le amataga) tagata liliu ‘ese mai le Atua (Sl 58: 3), o le sili ona lelei o tagata e faʻatusa i le vao tuitui, ma le saʻo i le pa faia i vao tuitui (Mk 7: 4). Ona o le solitulafono a Atamu na faia ai le iʻuga: ua nofosala! (Rom 3:23)

O le fesili la a Iopu: “O ai na te mafaia ona aumaia le mama nai le le mama? E leai se tasi ”(Iopu 14: 4). Ae o le mea e le mafaia e tagata, e mafaia e le Atua, aua e ia te Ia le mana e faʻafou ai mea uma: “A ua silasila atu Iesu ia te i latou, ua faapea atu,” E le mafaia e tagata, ae le o le Atua. e mafaia mea ”(Mareko 10:27).

O le taʻuamiotonuina o le tali a le Atua i le sili ona taua o fesili uma a tagata: Faʻafefea e se tagata ona taliaina i luma o le Atua? E manino le tali i le Feagaiga Fou, ae maise lava i le faʻatonuga lenei a Iesu Keriso: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, o le le toe fanau, e le mafai ona vaʻai i le malo o le Atua” (Ioane 3: 3). E tatau ona fanau i le vai ma le agaga, aua o le mea e fanau mai i la le tino e faaletino, ae o e fananau mai i la le Agaga e faaleagaga (Roma 8: 1).

O le faʻafitauli o le vavaeeseina i le va o le Atua ma tagata (agasala) e afua mai i le fanau mai o le natura (1Co 15: 22), ae le mai amioga a tagata. O le agasala e fesoʻotaʻi ma le paʻu o le tagata, ae le o lana amio i le lalolagi.

O le tali i le faʻasalaga e maua e le tagata i le taʻuamiotonuina ia Keriso e sau mai le mana o le Atua, ae le mai se faʻamasinoga. Muamua, aua na lava mo le tagata le usitaʻi i le Foafoa mo le faʻamasinoga o le faʻasalaga e faʻamautuina: le oti (vavaeʻeseina) o tagata uma (Roma 5:18). Lona lua, talu ai a valaauina e Iesu tagata e ave lona lava satauro, na ia faamanino mai foi ina ia mafai ona faia se leleiga i le va o le Atua ma tagata e tatau ona pagatia i le faasalaga ua tuu: oti. I le oti ma Keriso o le faamasinoga tonu e faʻamalieina, aua o le faʻasalaga e leai se mea sili atu nai lo le tagata o le solitulafono (Mt 10:38; 1Co 15:36; 2Co 4:14).

Ina ua tuʻuina i luma o Iesu se tagata maʻi supa, na Ia fetalai atu: “O lenei ina ia outou iloa ai o le Atalii o le Tagata ei ai le mana i luga o le lalolagi e faʻamagalo ai agasala (na ia fai atu i le supa), Ou te fai atu ia te oe, Tulai ia, ave lou Moega, ma alu i lou fale ”(Mk 2:10 -11).

Lenei laina mai ia Iesu faʻaalia ai o le masani fuaitau mai le Roma 3, fuaiupu 21 i le 25 i luga o le taʻuamiotonuina e le aofia ai forensic manatu.

O le faʻamagaloina o agasala e le o se manaʻoga faʻatulafono, ae o le fesili o le malosiʻaga! Naʻo latou e iai le paoa i le omea e mafai ona faʻamagaloina agasala e fai ai ipu o faʻamanuiaga mai le faʻaputuga e tasi (Rom 9:21)

O le mafuaaga lena na le ma ai le aposetolo o Paulo i le tala lelei, aua o le tala lelei o le mana lea o le Atua mo le faaolataga o tagata uma e talitonu (Roma 1:16).

I le talanoa ai e uiga i le mataupu lenei ma Iopu, na faamanino mai ai e le Atua, ina ia mafai e le tagata ona taʻu mai o ia o se tagata amiotonu, e manaʻomia le i ai o ni auupega e pei o le Atua ma ia faititili e pei o le Silisili Ese. E tatau ona fai oofu i le mamalu ma le pupula ma ia laʻei i le mamalu ma le silisili ese. E tatau ona mafai ona ia sasaa atu lona toʻasa e ala i le tuʻimomomoina o le amioleaga i lona tulaga. Naʻo le faʻamalieina o manaʻoga uma o loʻo lisi atu i luga e mafai ai e le tagata ona faʻaolaina o ia lava (Iopu 40: 8-14).

Ae, talu ai e le o i le tagata lenei mana faʻamatalaina e le Atua, o le a le mafai ai ona ia faʻaalia o ia o se amiotonu pe laveaʻi ia lava.

O le Atalii o le tagata, o Iesu Keriso, i le isi itu, e mafai ona taʻuamiotonuina le tagata, aua o Ia lava na ofuina le mamalu ma le mamalu e ala i le toe foi atu i le mamalu ma le Tama “Ma o lenei, Tama, faamamaluina aʻu faatasi ma oe, ma lena mamalu na ou ia te outou a o lei i ai le lalolagi ”(Ioane 17: 5); “Fusi lau pelu i lou suilapalapa le tagata malosi e, ma lou mamalu ma lou silisili ese” (Sal 45: 3).

 

Faamasino talafeagai

O le laʻasaga lona lua i le malamalama i le aʻoaʻoga o le taʻuamiotonuina o le malamalama lea e leai se auala mo le Atua e folafolaina ai i latou ua faasalaina saoloto mai le tausalaina. Naʻo le Atua e le mafai ona faʻatagaina le faʻasalaga ua faʻasalaina i tagata fai mea sese.

E le taʻuamiotonuina e le Atua (taʻuamiotonuina) le tagata amio leaga “E te liliu ese ai i upu pepelo, e te le fasioti foi i le ua le sala ma le amiotonu; aua ou te le taʻuamiotonuina le ua amioleaga “(Eso 23: 7).

E le taitai faia e le Atua le au amioleaga e peiseai ua na o ia “E matua mamao lava ia te oe ona e faia se mea faapea, e fasioti tagata amiotonu faatasi ma e amio leaga; tuu le tagata amiotonu ia pei o le amioleaga, mamao ese mai ia te oe. E le faia ea e le Faamasino o le lalolagi uma le faamasinoga? ” (Kene.18: 25).

E le faʻamautinoaina e le Atua, o le faʻasalaga e faia i le tagata solitulafono, e avatua i se tasi, peʻa faitauina: “O le agaga e agasala, e oti lava ia; e le avea le tama le amioletonu a le tama, e le ave foi e le tama le amioletonu a lona atalii. O le amiotonu a le ua amiotonu o le a mau i ona luga ma o le amioleaga o le amioleaga o le a pa’ū i ona luga “(Eze 18:20).

Ina ua taʻu atu e Iesu ia Nikotemo e manaʻomia le toe fanaufouina o le tagata, o fesili uma na e taʻua i luga, sa iloiloina, aua na silafia lelei e Iesu, e leʻi folafolaina e le Atua i latou na fananau mai e tusa ma le tino o Atamu ua saoloto mai le tausalaina.

Ina ua fanau mai ma le natura, sa faia le tagata o se tagata agasala, o se ipu e faʻavaivaia, o le mea lea, o se tamaititi o le toasa ma le le usiusitaʻi. Ina ia taʻutino le tagata saoloto mai le agasala, e tatau ona muamua oti o ia, aua afai e le oti e le mafai ona ola mo le Atua “Aua o le ua oti ua faasaʻolotoina mai le agasala” (Roma 6: 7); “Faavalea! o le mea e te luluina e le faʻamalosia seʻi vagana ua e muamua oti “(1Co 15:36).

Na maliu Keriso mo tagata agasala – o le mea tonu mo tagata amioletonu – ae ai se le ‘ai i le tino ma inu i le toto o Keriso, e leai se ola ia te ia lava, o lona uiga e taua tele mo le tagata le auai i le maliu o Keriso.

“Aua na tiga tiga foi Keriso mo agasala, o le amiotonu mo tagata amioletonu, e taʻitaʻi atu ai i tatou i le Atua; na faʻamaʻaʻaina i le tino, a ‘ua faʻaolaina e le Agaga ”(1Pe 3:18);

“Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, afai tou te le ‘aʻai i le tino o le Atalii o le tagata ma inu i lona toto, e le maua e oe le ola” (Ioane 6:53).

O le ‘ai aano ma le inu i le toto o Keriso e tutusa lava ma le talitonu ia te Ia (Ioane 6:35, 47). O le talitonu ia Keriso e tutusa lava ma le faʻasatauroina faʻatasi ma Ia.

Soo se tasi e talitonu ua tanu faʻatasi ma Ia ma taofia le ola mo agasala ma amata ona ola mo le Atua “Ua uma ona faʻasatauroina aʻu ma Keriso; ma ou te ola, e le toe ou, ae o Keriso e nofo i totonu ia te aʻu; O le ola ua ou ola ai nei i la le tino, o loʻo ou ola i le faʻatuatua o le Alo o le Atua, o le na alofa mai ia te aʻu, ma na foaʻiina mai o ia e ia mo aʻu ”(Kal 2:20; Roma 6: 4).

O le tamaloa e talitonu ia Keriso na ia taʻutino ua molia o ia i le oti ona o le solitulafono a Atamu.

O loʻo faʻailoa manino mai e amiotonu le Atua pe a ia tautala ma e mamā foʻi pe a faʻamasino e ia le fanau a Atamu (Sala 51: 4). Na ia taʻua foi, e naʻo Keriso lava e iai le paoa e foafoa ai se tagata fou e ala i le toe tu mai le oti, ina ia mafai ai e le ua tanu ma Ia, ona toe faʻatu mai le tagata fou.

 

Tagata fou ia Keriso

O le laasaga mulimuli lava i le malamalamaina o le taʻuamiotonuina o le malamalama lea mai le fanaufouina e sau se mea fou foafoaina i le amiotonu ma le paia moni “O lea, afai o soʻo se tasi ia Keriso, o se fou tagata e; ua leai ni mea tuai; faʻauta, ua fou mea uma ”(2Co 5:17; Efe 4:24).

O lenei tagata fou ua taʻuamiotonuina aua o le Atua na ia toe fausiaina le amiotonu ma le le pona i Ona luma.

O le tagata e talitonu ia Keriso ua toe foafoaina i se vaega fou o le amio Atua (2 Pete.1: 4), aua na faasatauroina le tagata tuai ma le tino o le agasala na soloia.

Ina ua maeʻa ona tanu faʻatasi ma Keriso i le faatusa o lona maliu, toe faʻatuina mai e le tagata se tagata fou “Na tatou iloa lenei, na faʻasatauroina lo tatou tagata tuai faʻatasi ma ia, ina ia mafai ona soloia le tino o le agasala, ina ia tatou le toe auauna i le agasala” ( Rom 6: 6).

E ala i le tala lelei, e le gata folafolaina e le Atua le tagata amiotonu, ae na ia foafoaina foi le tagata matua taua ma amiotonu. E le pei o le faamatalaga a Dr. Scofield, na o le Atua e taʻu mai o le tagata agasala e amiotonu, ae na te le faia ia amiotonu.

Fai mai le Tusi Paia na foafoaina e le Atua le tagata fou i le amiotonu ma le paia (Ef 4:24), o le mea lea, O le taʻuamiotonuina e sau mai le foafoaga gaioiga a le Atua, lea na faia ai le tagata fou o se tagata auai i le amio Atua. O le faʻamaoniaina i le Tusi Paʻia e faʻasino i le tulaga o i latou ua toe faʻafouina e ala i le moni o le tala lelei (faʻatuatua): saoloto mai le taʻusalaina poʻo le faʻasalaga.

E leai se faʻasalaga mo i latou o loʻo ia Keriso. Aisea e leai ai se faʻasalaga? O le tali o loʻo taoto i le mea moni o le tagata ‘ua ia Keriso’, aua o i latou o loʻo ia Keriso o tagata fou “O LEA LENEI, o lenei e leai se faʻasalaga mo i latou o loʻo ia Keriso Iesu, latou te le savavali faʻaletino, ae tusa ma le Agaga” (Rom 8: 1); “O lenei, afai o ia Keriso se tasi, o le tagata fou o le; ua leai ni mea tuai; faʻauta, ua fou mea uma ”(2Co 5:17).

O le taʻuamiotonuina e afua mai i le tulaga fou oi latou o loʻo ia Keriso, aua o le ia Keriso o le a avea ma se tagata fou “Ma afai o ia Keriso ia te oe, o le tino oti ona o le agasala, ae o le agaga ola ona o faamasinoga tonu Afai foi e mau i totonu ia te outou le Agaga o le na faatuina Iesu mai le oti, o le na faatuina Keriso mai le oti, na te faaola foi o outou tino oti i lona Agaga o loo nofo i totonu ia te outou ”(Roma 8: 10-11).

Aumai le fesili a le aposetolo o Paulo: “Aua afai o tatou o e saili ia taʻuamiotonuina ia Keriso, ua iloa foi i tatou o tagata agasala, o Keriso ea o le auauna a le agasala? E leai lava ”(Kal 2:17).

O lenei o Keriso o le minisita o le amiotonu, ma leai se auala auauna o le agasala, o lea la, o ia o lē ua taʻuamiotonuina e Keriso e le maua o se tagata agasala, aua ua oti o ia i le agasala “Mo ia o le ua oti ua faasaolotoina mai le agasala” (Roma 6: 7).

Ina ua fai mai le aposetolo o Paulo: o le Atua na te taʻuamiotonuina i latou! “O ai na te aumaia le tuuaiga faasaga i le au filifilia a le Atua? O le Atua na te taʻuamiotonuina i latou ”(Roma 8:33), na ia mautinoa lava e leʻo se mataupu faʻapitoa, aua i totonu o le faʻamasinoga e na ona ia folafolaina poʻo le a lea, talu ai e leai so latou malosiaga e suia ai tulaga o latou e tutulaʻi i luma o faʻamasino.

Ina ua taʻua ‘o le Atua na te taʻuamiotonuina’, na faailoa mai e le aposetolo o Paulo le mana o le Atua na faia ai le tagata fou. Faʻailoa e le Atua le tagata amiotonu aua e leai se faʻasalaga mo i latou o tagata fou. E leʻi aveina e le Atua le tulaga o le toeaʻina ia Keriso, ae na faasatauroina le tagata tuai ma aveese, o lea na tutu mai ai mai le oti tagata fou ua nonofo ma Keriso mo le viiga o le Atua le Tama, ma e leai se faasalaga mamafa ia latou.

Ua taʻuamiotonuina le au kerisiano aua ua taʻuamiotonuina i latou (dikaio by) e le malosi o loʻo i le tala lelei, o se tagata ua auai i le tino o Keriso, aua na ia maliu ma toe tu mai faʻatasi ma Keriso o se mea paʻia, leai se mea ma leai se pona. lona tino, i le oti, ina ia avatu ia te oe le paia ma le le pona ma le le pona ”i ona luma” (Kolo 1: 22; Efe 2: 6; Kolo 3: 1).

Ina ua fai mai Paulo, “Aua ua e oti, ma o lou olaga o lafi faatasi ma Keriso i le Atua” (Kolo 3: 3), o lona uiga o le Kerisiano faʻatonuina mai le agasala, o lona uiga, oti i le agasala (Roma 6: 1 – 11), ma ou te ola mo le Atua “O lea na tatou tanu faʻatasi ma ia i le papatisoga i le oti; faʻapei o Keriso na toe tu mai nai e ua oti, i le pupula o le Tama, tatou faʻapea foi ona tatou savavali i le ola fou “(Rom 6: 4).

O Iesu na tuʻuina mai e le Atua e oti ona o le agasala a tagata, aua e tatau ona oti tagata i le agasala ina ia ola ai mo le Atua. O le mafuaaga lena na toetu ai Keriso Iesu, ina ia mafai ai e i latou e tutu faatasi ma Ia ona taʻuamiotonuina. A aunoa ma le oti e leai se toetu, a leai se toetu e leai se tauamiotonuina “O ai na tuʻuina mai mo a tatou agasala, ma toetu mai mo le taʻuamiotonuina” (Roma 4:25).

Claudio Crispim

É articulista do Portal Estudo Bíblico (https://estudobiblico.org), com mais de 360 artigos publicados e distribuídos gratuitamente na web. Nasceu em Mato Grosso do Sul, Nova Andradina, Brasil, em 1973. Aos 2 anos de idade sua família mudou-se para São Paulo, onde vive até hoje. O pai, ‘in memória’, exerceu o oficio de motorista coletivo e, a mãe, é comerciante, sendo ambos evangélicos. Cursou o Bacharelado em Ciências Policiais de Segurança e Ordem Pública na Academia de Policia Militar do Barro Branco, se formando em 2003, e, atualmente, exerce é Capitão da Policia Militar do Estado de São Paulo. Casado com a Sra. Jussara, e pai de dois filhos: Larissa e Vinícius.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *